Tehnički najzahtjevniji i sa stajališta struke najizazovniji projekt u povijesti domaćeg graditeljstva, samo su neki od opisa s kojima se javnost može susresti kada se govori o budućem tunelu Prenj, koji će povezati središnju i sjevernu Hercegovinu ravno kroz utrobu planinskog gorostasa koji često, zajedno s Čvrsnicom, nazivaju i “hercegovačkim Alpama”.
Sredstva su osigurana, brojni stručnjaci već duže vremena svakodnevno traže najsigurniji način kako izvesti proboj tunela, a, prema svemu sudeći, vrlo skoro počinje i gradnja.
Kao što je poznato, tunel će biti dio dionice autoceste Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever, a zajedno, kako u financijskom tako i praktičnom dijelu, tunel prati i gradnja poddionice Mostar sjever – Mostar jug. Dužine nešto više od 10 km radit će se o devetom najdužem tunelu u Europi, a o tomu što će značiti za prometno povezivanje Hercegovine s Bosnom, dovoljno govori podatak kako bi put od Mostara do Sarajeva mogao trajati manje od sat, a međunarodni koridor privukao bi promet putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu. Planirano je da izgradnja počne iduće godine i da traje šest godina.
Kako je za Večernji list kazao federalni ministar prometa i veza Denis Lasić, ovakav objekt predstavljat će veliki izazov, ali njegova izgradnja donijet će velike strateške pogodnosti u kontekstu prometnog povezivanja, a što za sobom vuče i gospodarski napredak. Nabavka radova za izgradnju vršit će se po principu žutog FIDIC-a, uz elemente zelenog FIDIC-a, kako bi se u pogledu konačne cijene izgradnje rizik investitora smanjio na minimum. Pritom je za financiranje izgradnje dionice Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever osigurana ponuda Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za zajedničko financiranje u iznosu od 600 milijuna eura. Uz ovakav financijski aranžman otvara se i mogućnost prijave za bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu do 120 milijuna eura. Također, za dionicu Mostar sjever – Mostar jug osigurana je ponuda za zajedničko financiranje od konzorcija domaćih banaka i EBRD-a u ukupnom iznosu od 240 milijuna eura, što otvara mogućnost prijave za bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu do 12 milijona eura.
Dužina tunela Prenj, po idejnom projektu, iznosi 10,165 km, što ga čini najdužim tunelom u regiji. Zbog velike dužine prilikom projektiranja i izgradnje te kasnije eksploatacije tunela, bit će nužno primijeniti posebne mjere sigurnosti u tunelima u skladu sa smjernicom 2004/54/EC. Za početak je bila građena jedna cijev tunela i druga tehnička cijev.
Alun Thomas, projektant tunela, na stručnom skupu prošle godine posebno je ukazao na dvije činjenice koje se vežu za ovaj projekt. Prva je sama dužina od 10 km, istaknuvši da u svijetu postoje samo 22 ili 23 tunela koja su duža, a ti gabariti sa sobom vuku i brojna pitanja koja se odnose na geologiju i hidrologiju.
Drugi aspekt koji je bitan je pitanje terena, kao i prometa unutar tunela, te je u tom kontekstu naglasio potrebu visokih sigurnosnih standarda. Veliki tehnički izazov bit će i način izgradnje ventilacijskog sistema koja mora omogućiti vertikalni “ispuh” svih plinova iz samog tunela. Također, u cijelom projektu radi se i na načinu održavanja, odnosno pranja tunela, koristeći posebne materijale kojima bi rubovi tunela trebali biti obloženi.
Tunel će povezati Konjic sa sjevernim, rubnim naseljima u Mostaru te, u konačnici, dovesti do davno zacrtanog plana povezivanja prometnog i gospodarskog središta Hercegovine sa sjeverom.
(Vecernji.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)
