Evidentno je da je pandemija virusa Covid 19 prouzrokovala turbulencije i posljedice najviše u zdravstvenoj sferi ali posle toga i u svim ostalim sferama društvenog života na cijeloj planeti pa neizbježno i u BiH. Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorilo je dugotrajno negativan trend u direktnim stranim investicijama u BiH, piše Biznis Info.
Čak i prije izbijanja pandemije Covid-19 direktne strane investicije (DSI) na globalnom nivou bile su u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od DSI te promjene forme međunarodne proizvodnje.
Predviđa se da će globalni tokovi DSI opasti i do 40 posto u 2020. u odnosu na 2019. kada su iznosili 1,54 triliona američkih dolara i bili veći za 3 posto u odnosu na 2018. Kada se sve to posmatra u BiH, iznos pasive DSI (prilivi u BiH) u 2019. iznosili su 899 miliona KM što je bilo povećanje za 11,6 posto u odnosu na 2018.
Prije pandemije 79,3 posto investitora navelo je da planira nove investicije i reinvesticije u 2020. u BiH. Tokom maja mjeseca ove godine FIPA je uradila Aftercare online upitnik sa postojećim investitorima i dobila sljedeće odgovore:
- Njih 50 posto potvrđuje nastavak planiranih investicija u BiH koje su dogovorene i prije Covida
- 40 posto će najvjerovatnije odgoditi planirane investicije
- 2 kompanije planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti izvan BiH a, 1 kompanija će potpuno obustaviti investicione aktivnosti.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH već u prvom kvartalu 2020. godine registrovano je smanjenje DSI za 3,4% što kao neto finansijska pasiva iznosi – 243,2 miliona KM.
Ekonomija BiH, koja je i prije Covida 19 bila na putu usporavanja, sada se suočava s mogućom dubokom recesijom. Ako uzmemo u obzir izvještaje međunarodnih institucija o položaju BiH na globalnom nivou i tome dodamo posljedice pandemije, jasno je da će efekti po našu ekonomiju i privredu biti skoro dramatični.
Bosna i Hercegovina je ponovo prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja pogoršala svoj ranking u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, i to za jednu poziciju, te se nalazi se na 90. mjestu.
Najslabije smo plasirana država našeg regiona, a među najlošijim u Evropi. Bosna i Hercegovina je najslabije rangirana u oblasti pokretanja poslovanja, gdje smo 184. i u odnosu na prethodnu godinu pogoršali smo svoju poziciju (bili 183. na svijetu).
Bosna i Hercegovina je takođe loše plasirana u oblasti dobijanja građevinskih dozvola, gdje zauzima 173. mjesto (bili 167. u svijetu).
Za dobijanje građevinskih dozvola potrebno je proći 17 procedura i čekati 180 dana, troškovi su 20,3 posto vrijednosti objekta.
BiH je značajno poboljšanje postigla u kategoriji dostupnosti električne energije gdje smo na 74. mjestu (u prethodnom izvještaju 130.), a za dobijanje elektične energije potrebno je 5 procedura i 69 dana.
Već godinama smo loše plasirani i na osnovu plaćanja poreza, a prema posljednjem izvještaju smo na 141. poziciji. Za plaćanje poreza su navedene čak 33 procedure i potrebno je odvojiti 411 sati u toku godine.
Prema objavljenom Globalnom izvještaju konkurentnosti 2019 Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina se nalazi na 92. mjestu od ukupno rangirane 141 države, te je za jednu poziciju lošije pozicionirana u odnosu na prethodni izvještaj.
U poređenju sa državama našeg regiona i Evrope, Bosna i Hercegovina je i u ovogodišnjem izvještaju najslabije rangirana.
Prema Indeksu ekonomskih sloboda 2019, Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu od ukupno 180. zemalja svijeta (na 37 mjestu od 44 zemlje u Evropi). U odnosu na prošlu godinu, kada je naša zemlja zauzimala 91.mjesto, ostvaren je izvjestan napredak, te se zadržala u grupi „ekonomski umjereno slobodnih“ država.
Prema Forbsovom izvještaju o najboljim državama za poslovanje iz decembara 2018, Bosna i Hercegovina je tek na 98. mjestu, te je najslabije rangirana država našeg regiona.
Na osnovu ovih izvještaja jasno je da slika poslovnog ambijenta BiH nije pozitivna. Uobičajeno smo posljednji u odnosu na zemlje regiona i druge evropske zemlje.
Glavni ekonomski prioriteti BiH svakako bi morali biti:
- Ubrzanje integracija u EU
- Jačanje finansijskog sistema
- Reforma javne uprave
– Osiguranje ekonomskog rasta podsticanjem dinamičkog i konkurentskog privatnog sektora.
Sporost ili zastoj u otklanjanju poslovnih barijera i loša pozicija BiH u izvještajima međunarodnih institucija, otežavaju predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za ulaganje i privlačenje stranih investicija.
No i pored evidentnih teškoća i objektivnih prepreka izazvanih pandemijom, Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) i dalje radi na realizaciji postojećih i pribavljanje novih projekata koji bi mogli biti interesantni za potencijalne strane investitore u BiH. Trenutno je u fazi razrade 285 „FIPA projekata“ i to:
- Poljoprivredno-prehrambeni sektor – 72 projekta
- Metaloprerađivački sektor – 17 projekata
- Energetski sektor – 52 projekta
- Turizam – 51 projekat
- Drvni sektor – 11 projekata
- Nekretnine – 22 projekta
- Tekstilni sektor – 5 projekata
- Sektor inovacija – 20 projekata
- Drugi sektori – 35 projekata
Pored ovih u realizaciji su i prioritetni projekti Vlade Republike Srpske (66 projekata) i Vlade Federacije BiH (112 projekata).
Sigurno je da bi realizacija bar većine od ovih projekata značajno doprinijela poboljšanju ekonomskog i privrednog ambijenta i imidža BiH kao i njenom privrednom rastu koji bi se potvrdio najprije kroz zapošljavanje ljudi.
Ono što je izvjesno u ovom trenutku kao važno uporište za privredni oporavak od posljedica pandemije jeste pomoć od strane Vijeća EU koje je u okviru iznosa za pomoć zemljama Zapadnog Balkana predvidjelo i 250 miliona eura za BiH, kažu iz FIPA-e.
