Nedjelja, 22.12.2024.

BBI banka i BZK Preporod ujedinili snage za unapređenje i jačanje ekonomije i kulture u BiH

Četvrtak, 03.09.2020. | Biznis | Najnovije

Prof. dr Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI) d.d Sarajevo i predstavnik inicijative “Mi to možemo”, u okviru koje su pripremljene Strateške smjernice za prevazilaženje ekonomske krize u BiH, potpisali su Memorandum o saradnji u razvoju i unapređenju ekonomske, prosvjetne i kulturne pozicije Bošnjaka i jačanje ekonomije Bosne i Hercegovine.

Memorandumom su definirani zajednički ciljevi na jačanju i unapređenju bosanskohercegovačke kulture i ekonomije, kao i mjere za oporavak BiH od posljedica krize Covid-19.

“Kako bi se ublažile negativne posljedice izazvane pandemijom i preduprijedili budući izazovi grupa domaćih eksperata okupljenih na platformi Sarajevo Business Foruma, pripremila je dokument sa ključnim smjernicama za prevazilaženje ekonomske krize u BiH. Sa fokusom na stvaranje samoodržive ekonomije Bosne i Hercegovine u ovom dokumentu kojeg smo simbolično nazvali ‘Mi to možemo’, ponudili smo konkretne korake koje treba poduzeti kako bi se spasila ekonomija BiH i spriječio značajan pad bruto društvenog proizvoda, sačuvala radna mjesta, te proizvele dovoljne količine hrane za vlastite potrebe”, izjavio je nakon potpisivanja Bukvić.

Inicijativu za jačanje bh. ekonomije “Mi to možemo”, do sada su podržali brojni politički lideri u BiH, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, kao i ugledni privrednici i ekonomisti iz BiH i svijeta, pa stoga raduje činjenica da je uspostavljena saradnja i sa jednom od najznačajnijih kulturnih institucija Bošnjaka – Preporod.

“Iako je naše primarno područje djelovanja ekonomija, smatramo da su bez razvoja kulture i njenih temeljnih vrijednosti sve države osuđene na propast. Stoga je ovaj današnji sporazum i dogovor, da zajednički radimo na unapređenju kulturnih dostignuća i provođenju ekonomskih mjera, izuzetno važan”, dodao je Bukvić.

Niz mjera u strateškim inicijativama se odnosi i na intelektualnu i duhovnu afirmaciju, kao i na jačanje poznavanja tradicije, kulture i kulturnog naslijeđa, te važnosti razvijanja svijesti o domaćim proizvodima.

Predsjednik BZK “Preporod”, prof.dr. Sanjin Kodrić istakao je da ova kulturna institucija s tradicijom dugom više od 100 godina ima za cilj razvijati i snažiti svijest o važnosti nauke i obrazovanja Bošnjaka za poboljšanje ukupnog položaja naroda u BiH.

“Kultura i obrazovanje od suštinske su važnosti za svako društvo, jer društvu daju temeljne sadržaje koji ga definiraju i koji mu omogućuju daljnji razvoj i napredak. Kultura i obrazovanje nisu potrošačke djelatnosti, kako se to obično pogrešno misli, već su to oblasti proizvodnje vrijednosti bez kojih nijedno društvo ne može postojati, a posebno danas u vremenu globaliziranog svijeta i savremenom kontekstu kojim dominira ideja znanja. Zato su kultura, obrazovanje i ekonomija u osnovi suštinski povezani, ne mogu jedno bez drugog i podrška su jedno drugom“, dodao je Kodrić.

Inicijativa “Mi to možemo” okupila je ugledne stručnjake iz različitih oblasti koji su na volonterskoj osnovi pripremili ključne smjernice za prevazilaženje ekonomske krize u kojoj se BiH, kao i sve svjetske ekonomije, zatekle pod utjecajem pandemije. Inicijativa, između ostalog, ukazuje na nužnost pružanja veće podrške razvoju novih biznisa, digitalizaciji, stvaranju pretpostavki za izgradnju efikasnih proizvodnih klastera u domenu prehrambenog sektora, uključujući i podršku start-up biznisima. U izradu dokumenta bili su uključeni i uspješni Bosanci i Hercegovci u svijetu koji su prenijeli iskustva iz Njemačke, Singapura, Hong Konga, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Amerike….

Strateške incijative već su dostavljene i prezentovane vladama u Federaciji, kao i ministarstvu privrede u RS-u, a podržale su ga i aktivno se uključile u njegovu realizaciju i sve privredne komore u zemlji. Zajedničkim angažmanom na privrednim i kulturološkim potencijalima u Bosni i Hercegovini, potpisnici Memoranduma nastoje izgraditi bolje poslovne, ali i životne uslove koji će u konačnici dovesti do stabilne ekonomije, novih radnih mjesta i smanjenja odlaska mladih iz države.