Znanstvenici misle da su utvrdili kad je mozak čovjekolikog majmuna evoluirao u mozak modernog čovjeka.
Mozak modernog čovjeka mlađi je nego što se dosad pretpostavljalo i razvio se vjerovatno prije milion i pol godina, odnosno nakon što su se ljudi uspravili na dvije noge, tvrde znanstvenici.
Naši najstariji preci iz roda Homo, kojemu pripadaju i moderni ljudi, pojavili su se na kopnu prije 2,5 milijuna godina s primitivnim majmunolikim mozgovima otprilike upola manjima nego što su današnji ljudski.
Kada se tačno i gdje mozak razvio u nešto što nas čini ljudima? Na to pitanje znanstvenici pokušavaju naći odgovor otkako postoji priča o porijeklu čovjeka.
Pretpostavljalo se da se moderni mozak razvio na samome početku postojanja roda Homo, dakle prije otprilike 2,5 miliona godina, rekao je paleoantropolog s ciriškog sveučilišta Christoph Zollikofer, jedan od autora studije objavljene u časopisu Science.
Zollikofer i njegova kolegica Marcia Ponce de Leon proučavali su fosilizirane lubanje iz Afrike, iz Gruzije i s otoka Jave i otkrili da se ta evolucija mozga zbila mnogo kasnije, prije između 1,7 i 1,5 miliona godina.
Pošto se mozgovi ne mogu fosilizirati, jedini način da se ustanovi njihov razvoj jest proučavanje tragova koje su ostavili u lubanji. Znanstvenici su zato napravili virtualni endokast, odljevak mozga, popunjen onime što je u davno bilo u lubanjama.
U ljudi je Brocino područje, frontalni do mozga koji upravlja govorom, mnogo veće nego odgovarajući dio mozga velikih čovjekolikih majmuna, rekao je Zollikofer.
Proširenje tog područja rezultira pomicanjem svega što se nalazi iza, prenosi Hina.
Proučavajući lubanje iz Afrike znanstvenici su utvrdili da su uzorci stari oko 1,7 miliona godina još uvijek imali čeoni režanj karakterističan za čovjekolike majmune.
To je bilo veliko iznenađenje, kazao je Zollikofer i značilo je da je Homo počeo hodati prije nego što mu je evoluirao mozak. Sad znamo da su u dugoj evolucijskoj povijesti naši prvi predstavnici bili kopneni dvonošci majmunolika mozga, istaknuo je.
No mlađi afrički fosili, stari otprilike 1,5 miliona godina, imali su značajke modernog ljudskog mozga. To znači da se evolucija mozga zbila između ta dva datuma u Africi, navodi se u studiji.
Zaključak potvrđuje i činjenica da su pronađena složenija oruđa iz tog razdoblja. To nije slučajno. Dijelovi mozga koji su doživjeli ekspanziju koriste se za složenije zadaće poput izrade oruđa.
Drugo iznenađenje stiglo je nakon proučavanja pet fosiliziranih lubanja iz današnje Gruzije, starih između 1,8 i 1,7 miliona godina.
Ti jako dobro sačuvani uzorci, pokazalo se, sadržavali su primitivan mozak.
“Ranije smo mislili da je potreban velik i moderan mozak za migracije iz Afrike”, rekao je Zollikofer.
“Pokazalo se da ovi mozgovi nisu ni veliki ni moderni, a ljudi su ipak uspjeli napustiti Afriku”.
U međuvremenu, fosili iz Jave, ‘najmlađi’ u ovom istraživanju, pokazali su karakteristike modernog mozga. Znanstvenici stoga vjeruju da se dogodilo i drugo iseljavanje iz Afrike.
Dakle, imate prvu migraciju iz Afrike, a ondje mozgovi u međuvremenu evoluiraju i ljudi se rasprše ponovno, objasnio je Zollikofer. To nije nova hipoteza, ali dosad nismo imali dokaze. Sad ih imamo.
