Nedjelja, 27.10.2024.

Kako ublažiti simptome menopauze

Četvrtak, 01.04.2021. | Lifestyle

Ublažavanje simptoma menopauze neizbježna je tema u životu svake odrasle žene jer je i sama menopauza neizbježan i prirodan proces u kojem žensko tijelo doživljava svojevrsnu preobrazbu.

Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice, koje se definira retrogradno nakon što menstruacija izostane godinu dana. Prosječna dob nastupa je 50. godina i nije se promijenila stoljećima, genetski je predodređena, a normalan raspon je poprilično velik – od 40. do 58. godine. Kad se žene liječnicima, ljekarnicama ili pak prijateljicama žale na menopauzu, odnosno klimakterij ili klimaks, zapravo misle na simptome perimenopauze, što podrazumijeva višegodišnje razdoblje koje počinje četiri do pet godina prije menopauze i obuhvaća prvih pet godina postmenopauze.

Hormonske promjene koje nastupaju u vrijeme perimenopauze i menopauze mogu zahvatiti gotovo svaki organski sustav u tijelu te su time i simptomi brojni i raznoliki, i mogu utjecati na fizičko, ali i psihičko stanje žene. Mnoge žene i prije prvih znakova osjećaju niz zdravstvenih tegoba kao što su bolovi u mišićima i zglobovima, vrtoglavice, glavobolje, depresija, napadaji panike.

Simptomi menopauze

Tijelo žene počinje se mijenjati dajući tako odgovor na pad proizvodnje spolnih hormona, prije svega estrogena, a opada i sposobnost ovulacije što označava kraj menstruacijskih ciklusa i završetak reproduktivne sposobnosti. Putovanje kroz razdoblje hormonskih promjena od reproduktivne faze preko perimenopauze i menopauze u postmenopaznu fazu, kod svake žene individualno je i jedinstveno – u rasponu od nikakvih znakova menopauze za neke žene do ekstremnih mentalnih i fizičkih nevolja za druge. Ipak, kod većine žena javljaju se neke promjene i simptomi koji su karakteristični za novo životno razdoblje.

Prvi znakovi ulaska u perimenopauzu promjene su u mjesečnim ciklusima tako da žene mogu očekivati neredovite mjesečnice, ponekad i izostanak mjesečnice, različito trajanje ciklusa, a česta pojava su i slaba krvarenja od šest ili više dana, kao i obilna u trajanju od tri ili više dana.

Ako bismo prema iskustvu žena trebali izabrati najčešće simptome menopauze, na prvom mjestu su definitivno naleti vrućine i noćno znojenje koji poput domino efekta mogu pokrenuti niz psihičkih promjena kao što su tjeskoba, emocionalna nesigurnost, gubitak energije i nesanica. Čak se 45 posto žena u ranoj postmenopauzi zbog naleta vrućine i noćnog znojenja budi svaku drugu noć, a dvije trećine njih navodi da su zbog toga kronično neispavane.

Isto tako, velik broj žena žali se na anksioznost i slabo raspoloženje, na neobične reakcije u svakodnevnim, običnim situacijama, spominju probleme s pamćenjem, teže se koncentriraju, zaboravljivije su, imaju problema sa spavanjem i promjenom tjelesne težine. Učestali su i problemi s mokraćnim sustavom; smanjuje se sposobnost mokraćnog mjehura da zadržava mokraću te se javlja učestala potreba za mokrenjem ili nemogućnost zadržavanja mokraće (inkontinencija) te je povećana učestalost infekcija mokraćnog sustava.

Smanjenje seksualne želje prirodan je dio starenja i kod žena i kod muškaraca, iako se većinom žene susreću s ovim problemom. Kao i ostali simptomi menopauze, i ovaj se manifestira uslijed smanjenja razine hormona u tijelu što povlači za sobom niz problema kao što su suhoća vagine, bolan snošaj, krvarenje kod snošaja – što uzrokuje nelagodu tijekom spolnog odnosa, a za posljedicu mogu dovesti i do problema u vezi s emotivnim partnerom. Kod većine žena, sve to događa se između 45. i 55. godine života. Ali, može se dogoditi i puno ranije – otprilike jedan posto žena iskusit će simptome menopauze prije 40. godine.

Valunzi u menopauzi

Do 80 posto žena koje prolaze kroz menopauzu doživljava valunge i noćno znojenje. Naleti vrućine (valunzi, fumade) definiraju se kao vazomotorni simptomi, a često se opisuju kao iznenadni osjećaj vrućine ponajprije u licu i gornjem dijelu prsnog koša koji ubrzo zahvaća cijelo tijelo. Osjećaj traje dvije do četiri minute i često je praćen crvenilom, obilnim znojenjem i povremeno ubrzanim radom srca, nakon čega često slijede osjećaj hladnoće i drhtanje.

Razlog pojave tih simptoma leži u hipotalamusu, dijelu mozga u kojem se regulira tjelesna temperatura, ali se ne može sa sigurnošću reći što ih doista izaziva.

Kako bi se pokušali ublažiti valunzi bilo bi dobro izbjegavati moguće okidače kao što su začinjena hrana, kofein, uska ili sintetička odjeća i previše tople prostorije, poželjno je obući se slojevito, a ako ste pretili, gubitak težine također bi mogao biti od pomoći. Ukoliko pijete čaj protiv valunga pripazite da u mješavinama nema kofeina, nemojte ga piti prevrućeg i izbjegavajte ispijanje pred spavanje jer sve to može povećati pojavu naleta vrućine i noćnog znojenja. Hladniji napitak je uvijek dobra alternativa.

Noćno znojenje u menopauzi

Pogrešno bi bilo smatrati noćno znojenje u menopauzi zasebnim simptomom, jer je to samo noćna manifestacija napadaja vrućine i popratnog znojenja koji se pojavljuju i tijekom dana. Nije rijetkost da se žena s problemom noćnog znojenja probudi u posteljini natopljenoj znojem što remeti san, ne samo njoj, nego i njezinu partneru. Kako je ovaj simptom vrlo očit, žene bi prije odlaska na spavanje trebale poduzeti neke izbjegavajuće mjere, održavati spavaću sobu hladnom, držati ventilator pored kreveta, tuširati se hladnom vodom prije odlaska na spavanje, nositi pamučne i laganije pidžame te spavati u što slojevitijoj posteljini koju po potrebi mogu ukloniti.

10 savjeta za ublažavanje simptoma menopauze

Većinu simptoma, posebno onih blažih koji ne zahtijevaju terapiju lijekovima, moguće je ublažiti već samom promjenom životnog stila. Pravilan izbor namirnica, dodaci prehrani i ciljano vježbanje svakako mogu pomoći u regulaciji hormonske neravnoteže, a time i ublažavanju simptoma menopauze. Dobra vijest je što se ublažavanjem jednog simptoma mogu olakšati i svi ostali jer su međusobno povezani.

Jedna studija otkrila je da vježbanje tri sata tjedno tijekom godine dana poboljšava fizičko i psihičko zdravlje i opću kvalitetu života kod žena u menopauzi.

Donosimo vam 10 savjeta kako ćete vrijeme prije i poslije menopauze učiniti lakšim i ugodnijim, značajno poboljšati kvalitetu života i prevenirati nastanak niza ozbiljnih bolesti i stanja:

  • izbjegavajte alkohol, pušenje i stresne situacije
  • svakodnevno jedite hranu bogatu kalcijem i vitaminom D (manje masni mliječni proizvodi poput mlijeka, jogurta, sira, zeleno lisnato povrće, kelj, špinat, zelje, riba, jaja, ulje bakalara)
  • smanjite rafinirane šećere i prerađenu hranu, a povećajte unos voća i povrća
  • što češće imajte na tanjuru hranu s velikim udjelom fitoestrogena (soja, sojino mlijeko, tofu, batat, sjemenke lana)
  • povećajte unos hrane bogate proteinima (namirnice bogate proteinima uključuju meso, svježu ribu dva do tri puta tjedno, sirutku, jaja, mahunarke, orašaste plodove)
  • nemojte preskakati obroke, radije izaberite više manjih i češćih obroka
  • uzimajte suplemente (magnezij, vitamin C, vitamin E)
  • pijte dovoljno vode (pijenje osam do 12 čaša vode dnevno)
  • održavajte normalnu tjelesnu težinu, koju možete saznati uz pomoć kalkulatora idealne tjelesne težine
  • vježbajte redovito, jer će umjerena fizička aktivnost pomoći u održavanju opće kondicije, smanjiti rizik od razvoja bolesti srca i ojačati kosti. Preporučuju se aktivnosti na otvorenom s obzirom na to da izloženost suncu potiče proizvodnju vitamina D koji pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz hrane.

Prirodno liječenje simptoma menopauze

Liječenje simptoma menopauze može se provoditi putem hormonske nadomjesne terapije (za što se u Hrvatskoj odlučuje tek dva do tri posto žena), homeopatijom ili pomoću prirodnih preparata. 

Biološki odgovor na promjene u perimenopauzi i menopauzi nije kod svih žena isti pa je tako i potreba za liječenjem različita. Činjenica je da žene najčešće traže prirodna rješenja te su dodaci prehrani i lijekovi za menopauzu na biljnoj bazi vrlo popularni i opće prihvaćeni. Pojavljuju se u obliku tableta, čaja i ekstrakata, s tim da su, zbog jednostavnosti doziranja, tablete za menopauzu možda i najpopularniji oblik među ženama.

Cimicifuga racemosa, osnovna komponenta biljnog lijeka Femiplant, jedna je od najviše istraženih biljaka, a sigurno i najviše istražena biljka kada je u pitanju ublažavanje simptoma menopauze, prije svega valunga  i pojačanog znojenja. Korištenje pripravaka na osnovi cimicufuge osim na vazomotorne povoljno utječe i na somatske smetnje (poboljšanje lokalnog vaginalnog nalaza, smanjenje suhoće vaginalne sluznice). Rezultati istraživanja upućuju na djelovanje cimicifugozida na sustav hipotalamus-hipofiza što se manifestira učincima na reproduktivni i živčani sustav. Budući da ne sadrži fitoestrogene i ne utječe na razinu hormona, može se koristiti kao alternativa hormonskoj nadomjesnoj terapiji i u slučaju raka dojke, endometrioze ili mioma, a po preporuci liječnika. Iako klinički nisu potvrđena hepatotoksična svojstva ove biljne vrste, potreban je dodatni nadzor u slučaju poremećaja funkcije jetre. U suvremenoj medicini, počeci njezina korištenja u Europi zabilježeni su još 1956., kada je u Njemačkoj registriran Femiplant, prvi biljni lijek s ekstraktom cimicifuge, koji se i danas uspješno primjenjuje, a može ga se naći i na policama hrvatskih ljekarni.

Od pomoći mogu biti i neke biljke koje sadrže fitoestrogene (izoflavonoide, kumestane, lignane) kao što su crvena djetelina, lan, ginseng, ginko biloba i  black cohosh. Fitoestrogeni su prirodni biljni spojevi prisutni u više od 300 biljaka, koji svojim djelovanjem mogu oponašati učinke estrogena u tijelu te tako pomoći uravnotežiti hormone. Kako opada koncentracija estrogena tako se oni vežu na slobodna mjesta i djeluju estrogenski (blago hormonski).

Neki od najpotentnijih fitoestrogena su izoflavoni podrijetlom iz soje koji pokazuju sposobnost vezanja na estrogenske receptore i ublažavanja menopauzalnih tegoba. Tako su brojna istraživanja pokazala da žene u azijskim zemljama, prvenstveno Japanu, zbog konzumiranja velikih količina soje i sojinih proizvoda ne pate od napadaja vrućine u menopauzi.

Postoje i biljke koje imaju progesteronsko djelovanje, divlji jam i konopljika. Za reguliranje rada endokrinog sustava i uspostavljanja hormonske ravnoteže, žene u menopauzi znaju koristiti i preparate mace, žutog noćurka i koprive.

Ostali načini liječenje simptoma menopauze

Hormonsko nadomjesno liječenje još uvijek je prvi izbor za ublažavanje težih vazomotornih smetnji i suhoće rodnice te prevenciju osteoporoze. Doduše, zadnjih godina izloženo je medijskom, ali i linču stručnih krugova zbog niza nuspojava kojima su izložene žene kod dugotrajnog uzimanja. Najviše straha i zabrinutosti u javnosti izazvali su rezultati ispitivanja koji dovode u vezu korištenje hormonske nadomjesne terapije i povećanje rizika za razvoj raka dojke, srčanog i moždanog udara te tromboze. Liječnici specijalisti su ti koji će u dogovoru s pacijenticom, ukoliko za to ne postoje specifične kontraindikacije, procijeniti prednosti i rizike hormonske nadomjesne terapije. Važno je da jednom godišnje žena odlazi na kontrolni pregled kako bi se ustanovila opravdanost terapije.

U svijetu 8 – 10 posto populacije boluje od osteoporoze, a 30 posto žena nakon menopauze oboli od osteoporoze.

Društveni stav prema starenju i razumijevanje menopauze potencijalno mogu promijeniti žensko iskustvo. Ako se o tome ne govori, u najmanju ruku se stvara stigma, a u najgorem sramota – što se u potpunosti može izbjeći ukoliko se ženama pruže potpora i odgovarajući savjeti. Posebno je zanimljivo kako je Europsko društvo za menopauzu i andropauzu, prije nekoliko godina izdalo preporuku poslodavcima da daju podršku i poslovnom politikom osiguraju radne uvjete koji će olakšati posao ženama u menopauzi.

Bilo da se žena za ublažavanje simptoma menopauze odluči za konvencionalnu medicinu ili možda komplementarnu (akunpunktura, tehnike samopomoći i dr.) važno je slušati signale koje joj šalje tijelo i osvijestiti si kako je promjene, čiji početak može očekivati u dobi između 40. i 55. godine, trebaju potaknuti da poboljša svoje zdravlje i postigne osobno zadovoljstvo.