“Sarajevski fragmenti” knjiga je autorice Darije Žilić koju je nedavno objavio sarajevski “Buybook”.
Bh. književnik Semezdin Mehmedinović zapisao je da je Grad u “Sarajevskim fragmentima” zbir vrlo ličnih toponima, onih s kojima se pjesnikinja identificirala. Boravak u novom gradu, ma koliko kratko trajao, predstavlja proces pretvaranja u stanovnika, osobu koja se u novom prostoru odomaćuje.
– Nakon ove knjige Darija Žilić je Sarajka, zauvjek – napisao je Mehmedinović.
Govoreći o nastanku te knjige, male obimom ali velike toplinom, nježnošću prema gradu i ljudima, pjesnikinja, kritičarka, esejistica i aktivistica – Zagrebčanka ali i Sarajka Darija Žilić kaže da su “Fragmenti” nastajali spontano nakon rezidencijalnog književnog boravka u Sarajevu 2018. godine.
– Pisala sam ih direktno na facebook, a reakcije su bile odlične. Tu ih je pročitao i Semezdin Mehmedinović i ohrabrio me da ih ukoričim. I tako je došlo do ideje da knjigu objavi “Buybook”, a u preporuci i posredovanju pomogao je i pjesnik i urednik Drago Glamuzina. Damir Uzunović je prihvatio rukopis, a onda ga je čitala i urednica Kristina Ljevak. Znači, nastajali su bez namjere da postanu knjiga. Jednostavno bio je to divan, sunčani rujan u kojem sam mogla otkrivati grad. Zahvaljujem ovom prilikom i PEN centru na potpori za rezidenciju – kaže Darija Žilić u razgovoru za Fenu.
Govoreći o osjećaju nježnosti prema gradu koji se provlači knjigom, Žilić ističe da jeste bila raznježena jer su se reaktivirala sjećanja na mladost, aktivizam, mladenačku zanesenost.
– Trenuci epifanije i bivanja u prostoru, razgovori i druženja, kao da se spojila mladost i zrelost u jednoj točci. Posebno sam se sjetila nekih susreta, na primjer sa sjajnim pjesnikom Emirom Šakovićem, koji je preminuo još 2010. Ili sjećanja na mirovni aktivizam i tu vjeru da se mogu povezati krajevi koje je rat razdvojio – kazala je pjesnikinja.
Darija Žilić “Sarajevske fragmente” islikava riječima, te da ono što vidi, promatra i doživljava voli u trenu zabilježiti, a potom doraditi.
– Važan mi je taj vizualni aspekt. U Sarajevu šetala sam gradom, upijala senzacije, bila sam u vremenu snatrenja, izdvojena iz vremena svijeta, pa sam se zato mogla prepustiti gradu i njegovim fluksevima. Posebno mi je bio dragocjen odlazak u Tuzlu s Feridom Duraković, pa šetnje s Jasnom Šamić, obilasci kulturnih događaja, razgovori u “Buybooku” i drugo – navodi Žilić.
Govoreći o tome što je možda ostalo i nazapisano u “Sarajevskim fragmentima” o Sarajevu “onom njenom”, ona kaže da možda čitatelj ili čitateljica uspiju vidjeti i slike koje nisu ocrtane riječima, emocije koje nisu eksplicitno zabilježene već su pažljivo provučene kroz leću objektivnog korelativa.
– Eto, ako se prepuste tekstu, mislim da će vidjeti slojeve grada koji nisu direktno spomenuti, a prisutni su ipak u mojim fragmentima i stvaraju s njima cjelinu, koja tek s onim neopipljivim može biti dosegnuta. U Sarajevo sam odlazila više puta, potaknuta različitim povodima i svaki put sam grad doživjela na poseban način – podvukla je.
Darija Žilić poznata je i kao književna kritičarka koja je godinama pratila književne scene regiona, i ne samo regiona. Povezivala je pjesnike, a posebno pjesnikinje svojim kritikama.
Na žalost, kako kaže, ne bavi se više sustavno književnom scenom regiona.
– Ali mi je drago da sam bila jedna od prvih kritičarki koja se još u prošlom desetljeću bavila pjesničkom regionalnom scenom. Objavila sam tad zapažen tekst “Poezija kao emancipatorski diskurs” u kojem sam povezala poeziju i političnost i otvorila polje koje pomaže emacipacijskom potencijalu poezije, posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Taj tekst nalazi se u knjizi “Muza izvan geta” za koju sam 2010. dobila nagradu za Najbolju knjigu eseja u 2010. godini. Poezija sudjeluje u dijalogu koji se odvija u društvu, obraća se društvu i ideološki je eksplicitna. Taj esej može se pročitati na odličnom, vrlo čitanom portalu Radio Gornji grad, na kojem se mogu naći književni tekstovi, pjesme i proza, te publicistika. I inače, pojavilo se u zadnje vrijeme nekoliko književih portala u regiji, oni pridonose povezivaju autora i autorica – mišljenja je ona.
Govoreći o aktuelnoj temi seksualnog uznemiravanja, naročito u javnom prostoru i tome koliko je bitno da se o tome počelo govoriti, Žilić smatra vrlo važnim što se pojavio pokret “MeToo” u SAD-u jer su žrtve seksualnog nasilja počele govoriti javno o svojim traumama. A svemu je, kaže ona, temelj patrijarhat koji donosi mogućnost da osoba na poziciji koristi moć kako bi uzemiravala ili zlostavljala osobu koja joj je hijerarhijski podređena.
– Sada se i na čitavom Balkanu pojavljuju ispovjedni narativi žena i muškaraca koji pokazuju da je seksualno uzemiravanje itekako ukorijenjeno. Sve to pridonosi solidarnosti i povezivanju žrtava, a nadam se da će doći do još boljih rješenja za promjenu pravne regulative u segmetima “spolni odnos zloupotrebom položaja” – podvukla je ona.
Darija Žilić rođena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala je povijest i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomski rad “Beckettovi likovi i njihovo mjesto u diskursu” odbranila je 1997. godine.
Piše poeziju, kritiku, prozu i esejistiku, prevod s engleskog suvremenu američku i englesku književnost te je pisala temate o suvremenom američkom ženskom pjesništvu. Objavljivala je eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima, te brojne intervjue (Zarez, Treća, tvrđa, Kruh i ruže, Balcanis, Kolo, Vijenac, Književna republika, Filozofska istraživanja, Republika, Riječi, Forum, Nova Istra, Tema, Poezija, e novine, Feral tribine, Europski glasnik, na Kulturpunktu hr., Prosvjeta, časopis Agon).
Pjesme su joj prevođene na italijanski, albanski, bugarski, turski, slovenski i engleski jezik.
Objavila je 14 knjiga. Također je i dobitnica nekih od najznačajnijih priznanja. Između ostalog nagrada Julije Benešić za književnu kritiku (za knjigu “Muza izvan geta”, kao najbolje književno-kritičko ostvarenje u 2010. godini), nagrada Kiklop za pjesničku zbirku godine 2011. (za zbirku “Pleši, Modesty, pleši”). Dobitnica nagrade HTUP-a za razvijanje hrvatsko-turskih odnosa 2019., dobitnica nagrade Orpheus za poeziju a međunarodnom festivalu u Plovdivu.
Gostovala na brojnim pjesničkim festivalima i na panelima (Turska, Slovačka, Francuska, Bugarska, Njemačka, SAD, Iran, zemlje tzv. regije: Makedonija, Crna Gora, BIH, Sloveniji).
(FENA)
