Protivljenje koalicionih partnera reizboru Osmana Mehmedagića zvanog Osmica za direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH razlog je zbog kojeg je Stranka demokratske akcije (SDA) odlučila blokirati kompletnu državu.
Piše: A. Hamzić
„L’état c’est moi“ („Država to sam ja“) – izgovorio je 13. aprila 1655. godine kralj Luj XIV. u francuskom parlamenta. Ova izjava mlađahnog kralja, koji je u to vrijeme imao samo 16 godina, ostat će historijski simbol shvatanja naravi apsolutističkog vladanja i pogubne doktrine u kojoj pojedinac nije podložen nikakvom ograničenju. Simbol političkog sistema u kojem su zakoni samo slova na papiru, intelektualci „osobe koje je iskvarilo čitanje knjiga“, a funkcioneri podobni ljudi postavljeni bez obzira na kvalifikacije i sposobnosti. Padom apsolutizma, podjelom vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, procvatom demokratije, trebao je biti završen mračni period u kojem je funkcija pojedinca važnija od kompletne države.
Da to nije tako prošle sedmice dokazala nam je SDA koja je zbog nemogućnosti ponovnog izbora Osmana Mehmedagića zvanog Osmica za direktora OSABiH blokirala rad državnih institucija. SDA je bila svjesna da će SNSD i HDZ na ultimatum da se Osman Mehmedagić, na sjednici Vijeća ministara BiH, imenuje za direktora OSABiH ili u suprotnom SDA neće podržati kadrovska rješenje HDZ-a, Dragan Čović i Milorad Dodik odgovoriti destruktivno – obaranjem budžeta institucija BiH i dovođenjem u pitanje održavanje lokalnih izbora. SDA je bila svjesna, ali je opet krenula štetnim putem po državu BiH jer ni SNSD-u, a ni HDZ-u nije stalo do funkcionisanja države. Najveće štete od blokade državnih institucija snose Bošnjaci jer Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću ide u prilog da BiH prikažu zarobljenom državom.
Na sastanku delegacija SDA, HDZ-a i SNSD-a u Istočnom Sarajevu, održanom 7. jula 2020. godine, Dragan Čović je otvoreno rekao Bakiru Izetbegoviću kako HDZ neće podržati izbor Selme Cikotića za ministra sigurnosti BiH i izbor Osmana Mehmedagića za direktora OSABiH, potvrdio je jučer član Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorad Dodik na ATV-u.
„Na tom sastanku je dogovoreno da sve što je prošlo proceduru bude imenovano. HDZ je rekao da neće podržati prilikom konačnog izbora Selmu Cikotića za ministra sigurnosti BiH i da neće podržati onog što je proglasio svoje diplome državnom tajnom. Osmicu, direktora OSA-e. Oni su to javni rekli. Ali to nije bilo ni na dnevnom redu i nije u procesu odlučivanja jer se odlučuje o drugim mjestima. Da bi se sve zakomplikovalo onda je ta Bisera Turković iz SDA rekla na sjednici Vijeća ministara BiH: Eh, mi nećemo podržati HDZ, a hoćemo SND. Vjerovatno s namjerom da zavadi jer to su male igre koje pokušavaju nametnuti i napraviti priče“, izjavio je Dodik.
POKUŠALI PROGURATI IMENOVANJE OSMICE
Uprkos stavu HDZ-a o tome da neće podržati Cikotića i Mehmedagića i da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ostaje HDZ-ova, predsjednik SDA Bakir Izetbegović pristao je na dogovor da se 9. jula 2020. godine na sjednici Vijeća ministara BiH otpočne proces imenovanja za koje je završena procedura. Između ostalog, dogovoreno je i da SNSD-ov kadar bude imenovan za zamjenika direktora OSABiH tj. da zamijeni sadašnjeg SDS-ovca Trifka Buhu kojem je, isto kao i Osmici, 19. novembra 2015. godine istekao mandat. Dodik je na ATV-u potvrdio da ga je 8. jula 2020. godine, dan nakon sastanka delegacija SDA, SNSD-a i HDZ-a, nazvao član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) i tražio da se još neka imenovanja stave na dnevni red. A da mu je on odgovorio: „Šta ti hoćeš? Nisi ni bio tamo“. Džaferović je navodno tražio da se u paketu ide s imenovanjem Osmana Mehmedagića za direktora OSA-e i zamjenika direktora OSA-e iz SNSD-a, a kao protuuslugu obećao je da će SDA podržati sva imenovanja HDZ-a i SNSD-a. Čović je zauzeo od ranije SDA-u poznat stav kako oni neće podržati Mehmedagića za kojeg se vežu brojne afere dok je Dodik rekao kako to nije dio dogovora koji je postignut. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković (SDA), koju je Mehmedagić zadužio zaposlenjem sina u OSA-u i slanjem u Ambasadu BiH u Kataru, kao rezultat protivljenja SNSD-a i HDZ-a imenovanju Osmice blokirala je imenovanja HDZ-ovih kadrova svjesna da će HDZ i SNSD taj dan oboriti dnevni red Vijeća ministara BiH i budžet institucija BiH.
ZAŠTO CIKOTIĆ NIJE VAŽAN U PRIČI O BLOKADI DRŽAVE, A OSMICA JESTE
Odluka SDA da blokra rad države ne može se dovoditi u vezu s imenovanjem Selme Cikotića za ministra sigurnosti BiH iako je HDZ najavio kako u konačnici neće podržati njegov izbor. Razlog je prost. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je Zoran Tegeltija iz SNSD-a, a SNSD je saglasan s tim da se Cikotić imenuje za ministra. Prijedlog o imenovanju ministra upućuje predsjedavajući, a imenovanje potvrđuje samo Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u kojem se može osigurati većina za izbor Cikotića i bez glasova HDZ-a. Za razliku od imenovanja ministra, direktora OSABiH imenuje Vijeće ministara BiH u kojem za izbor mora dići ruku najamanje jedan ministar koji se izjašnjava kao pripadnik hrvatskog naroda. Trenutno u Vijeću ministara BiH svi Hrvati su članovi HDZ-a što znači da bez HDZ-a prosto nije moguće ponovo izabrati Osmicu za direktora OSABiH.
MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI PREKO GLAVE OSMICINIH SKANDALA
Posljednja odluka direktora OSABiH da proglasi svoje diplome državnom tajnom izgleda da je kap koja je prelila čašu kod međunarodnih zvaničnika. Poštujući presumpciju nevinosti ambasadori zapadnih zemalja već mjesecima šute ili daju diplomatske odgovore vezane za ponovni izbor Osmana Mehmedagića za direktora OSABiH. Za Mehmedagića navodno smatraju kako više nema kredibilitet da obnaša dužnost direktora, a zamjeri mu se i što službene posjete zvaničnika velikih sila koji u Sarajevo dolaze s ciljem osiguranja bolje koordinacije i sigurnijeg života svim građanima BiH, a ne zbog njega lično, koristi da stvori sliku kako upravo te velike sile insistiraju na njegovom izboru. Posebno ih zabrinjava nedostatak kredibiliteta u saradnji sa službama zemalja regije jer kompletan region s podsmjehom gleda na borbu direktora OSABiH s nedaćama koje su ga zadesile jer se nije školovao na kredibilnim fakultetima.
JE LI OSMICA JEDINI SPOSOBAN BOŠNJAK
Insistiranje na reizboru Osmana Mehmedagića nije kontinuitet politike SDA već eksces. U ranijim slučajevima kada se SDA suočavala s predlaganjem osoba koje ne ispunjavaju zakonske uslove za imenovanje ova stranka je mijenjala kadrove. Primjer je pokušaj imenovanja Jasmina Terovića za sekretara Parlamentarne skupštine BiH. Terović, koliko god da bio stručan, nije imao završen pravni fakultet što je bio uslov za imenovanje već Fakultet političkih nauka u Sarajevu. SDA je na insistiranje DF-a promijenila kandidata i nedavno je za sekretara imenovan pravnik Mirza Imamović. Slična situacija desila se i sa imenovanjem Senada Hasanspahića zvanog Cvrle za direktora KJKP „Rad“. Hasanspahić je smijenjen dva dana nakon imenovanja jer je utvrđeno kako ima završen fakultet političkih nauka, dok je za direktora Rada potrebno imati završen pravni, ekonomski, građevinski ili mašinski fakultet. Za razliku od Terovića i Hasanspahića koji imaju legalno stečene diplome, Osman Mehmedagić 2015. godine imenovan je s diplomom koja je stečena nezakonito, a što je potvrđeno i njenim poništenjem. Nemoguće je da masovna i ozbiljna stranka kao SDA nema nijednog Bošnjaka s legalno stečenim fakultetskim zvanjem, Bošnjaka koji po sili zakona ne treba imati status penzionera, a kojeg može predložiti kao kandidata za direktora OSA-e i na taj način odblokirati državu. Svijest Osmice u kojoj mu ne pada napamet ni zbog kurtoazije da kaže „ako sam ja razlog blokade države, onda predložite nekoga drugog“ dovoljno govori o ambicioznosti penzionera po’stare dane.
Da li je imenovanje Osmana Mehmedagića zvanog Osmica – penzionera i pripravnika u isto vrijeme – za direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH važnije od države, lokalnih izbora, funkcioniranja Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, evropskog i NATO puta BiH, socioekonomskih reformi, poboljšanja standarda i većih plata radnika? Ako ova pitanja postaviti „običnim“ građanima koji žive od vlastite zarade odgovor će biti da nije, međutim „obični“ svijet odavno se ništa ne pita.
(PRESS)
