Studija očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani trebalo bi ovih dana da bude završena i predstavljena javnosti. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je nedavno opredijelilo 50.000 eura za sanaciju stanja na rječnom ostrvu Bojane, koje je krajem prošle godine drastično pogoršano pod uticajem obilnih padavina i orkanskog juga.
Intenzitet erozije plaže na Adi Bojani je dostigao tolike razmjere da je i laicima jasno da se moralo ranije krenuti sa mjerama koje bi usporile ovaj proces. Ne samo da su jaki talasi osujetili pokušaje da se kamenim nasipima spasu ugroženi objekti na prvoj liniji, već je more prodrlo i u zaleđe nudističkog naselja koje je osvanulo u vodi.
Bukvalno, priroda je bila neumoljiva – more je pred kraj godine pomelo sve zakašnjele pokušaje i napore da se nešto učini za spas kupališta na Adi Bojani.
Nažalost, nepovoljne vremenske prilike su se nastavile i u januaru. Ispostavilo se da su, dok erozija napreduje i dok se objekti urušavaju, najavljivane mjere debelo zakasnile.
Mislilo se da do ovoga nikad neće doći: Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović ističe u izjavi za Portal Analitika da za područje Ade Bojane treba da se izradi sanacioni plan, sa adekvatnim mjerama zaštite.
„To je dugotrajni proces. Godinama se to olako shvatalo, mislilo se da do ovoga nikad neće doći. Lani je takođe situacija bila loša, trebalo je da se nadležne institucije već tada pozabave rješavanjem problema“, naveo je Perović.
On je ocijenio da ad hoc mjere teško mogu dati rezultate.
„Sanacioni plan podrazumijeva angažovanje stručnjaka. Potrebno je angažovati međunarodne eksperte koji su imali iskustva sa sličnim situacijama“, naglasio je Perović.
On kaže da je za potpunu sanaciju stanja na Adi Bojani potrebno izdvojiti znatno više novca od 50.000 eura, koliko je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore opredijelilo za hitnu sanaciju.
„Taj novac će poslužiti za neke privremene aktivnosti. Bilo koja studija zaštite prostora košta između 200.000 i milion eura. Ada Bojana to svakako zaslužuje“, poručio je Perović.
Višedecenijski problem: Ivana Stojanović iz Direktorata za klimatske promjene kazala je nedavno da su svi saglasni da je situacija zabrinjavajuće – da plaže nestaju i da su objekti ugroženi, te da se u zimskom periodu pojavljuju faktori koji negativno utiču na procese.
„Zato je zaista neophodno definisati i implementirati mjere koje će dugoročno riješiti problem na Adi Bojani”, rekla je Stojanović, napominjući da je riječ o višedecenijskom problemu.
Trajno rješenje bi trebalo da bude definisano u Studiji očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani koja je rađena za potrebe bivšeg Ministarstva turizma i održivog razvoja i trebalo je da bude gotova do početka decembra.Studija očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani je trebala da bude usvojena polovinom decembra, međutim do toga nije došlo. Predstavljanje ovog dokumenta očekuje se uskoro.
Dramatično povećan intenzitet erozije plaže: Sektor za hidrografiju, okeanografiju i seizmologiju je učestvovao u izradi Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani. Rukovodilac ovog sektora Radovan Kandićrekao je Pobjedi da proces nestajanja plaže Ade Bojane nije novijeg datuma, već da je riječ o procesu koji traje godinama.
“Istorijski posmatrano, nastanak Ade Bojane i intenzivno hranjenje pijeskom Velike plaže vezuje se za period od prije 170 godina. Prodorom Drima u korito Bojane, u nju je nanijeta velika količina nanosa. Dejstvom morskih struja materijal je širen duž Velike plaže s jedne strane i dodatno je širena plaža na Adi”, naveo je Kandić.
U zadnjih nekoliko godina došlo je do dramatičnog povećanja intenziteta erozije plaže na Adi Bojani, posebno na zapadnom dijelu. Nakon nevremena sredinom oktobra ove godine, praćenog dejstvom talasa, linija obale se ponovo povukla do prvih kuća turističkog naselja i nanijela ozbiljne štete.
Sa pojasa između lijevog i desnog rukavca rijeke Bojane od 1972. godine do danas nestala je površina pjeskovite plaže koja bi mogla da zauzme 60 prosječnih fudbalskih stadiona, pokazuju istraživanja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Plaža smanjena za 420.000 kvadrata: Intenzivni erozivni procesi između lijevog i desnog rukavca Bojane, gde se nalazi i današnje nudističko kupalište, za proteklih 50 godina doveli su do smanjenja plaže za 420.000 metara kvadratnih, pokazalo je njihovo istraživanje.
Dosadašnji pokušaji da se revitalizuje plaža na Adi Bojani nijesu dali zadovoljavajuće rezultate. Radovima na revitalizaciji plaže nijesu prethodili nikakvi terensko-istražni i studijski radovi, niti je izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija. Osim toga, količina nasutog pijeska bila je nedovoljna da bi se uspostavila nekadašnja širina plaže, a osim toga more je za kratki period odnosilo taj pijesak.
Studija i nove mjere to bi trebalo da definišu i riješe.
