Početkom 2010. širom Rusije bilo je 545 trijeznionica, odnosno stanica za trežnjenje pijanih ljudi pod kontrolom policije. Ti objekti su 2009. korišćeni više od 2,5 miliona puta. Pa ipak, do jeseni 2011. svi su likvidirani u okviru širokog procesa reforme policije koji je pokrenuo tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Novi zakon koji je stupio na snagu krajem decembra vratiće neku verziju trijeznionica. Međutim, ostaje da se vidi kako će tačno biti sprovedena ta mera.
“Ni u kom slučaju se ne mogu miješati funkcije policije i zdravstvene njege”, rekao je direktor Instituta za narkološko zdravlje nacije Oleg Zikov.
“Čim se pomiješaju, pojavi se neka vrsta sive zone u kojoj osoba – naročito ako nije u stanju da se brani – može postati žrtva nasilja”, rekao je Žikov. “U suštini, čitava historija sovjetskih i ruskih trijeznionica je samo o tome – o prebijanjima, o ubistvima, o silovanjima. Dugo sam se bavio time i to su činjenice.”
“Ako se sjetite kako su trijeznionice radile kada su likvidirane, tamo su činjena mnoga krivična djela”, rekla je aktivistkinja za ljudska prava iz Moskve Natalja Taubina. “Zbog toga je sistem ugašen pre 10 godina. Ogromno je pitanje kako će to funkcionisati kada budu vraćene”.
“Nejasno je kolika će biti njihova medicinska funkcija a kolika njihova funkcija sprovođenja zakona”, dodala je ona.
Ukidanje trijeznionica bio je kontroverzan potez, uprkos njihovoj zloglasnoj reputaciji. Nakon što su zatvorene, odgovornost za sprječavanje umiranja ljudi na ulicama pala je na hitnu pomoć i bolnice.
“To je veoma težak, opasan i nezahvalan posao”, rekla je Alisa Šimkus koja radi u ambulanti u Moskvi. “Nisu u stanju da ljudski komuniciraju s vama. Mogu biti agresivni. Ne samo što postupaju agresivno, već mogu uništiti vašu ambulantu povraćanjem i uriniranjem.”
Trijeznionice u različitim oblicima počele su postepeno da se pojavljuju u mnogim ruskim regionima. Na primer, u Tatarstanu se zovu “centri za detoksikaciju” i povezani su s bolnicama ili medicinskim klinikama. Kada je Rusija bila domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018. godine, većina od 11 gradova u kojima su igrane utakmice organizovala je trijeznionice da bi održala javni red.
Parlamentarna komisija 2018. je preporučila obnovu trijeznionica, tvrdeći da se kriminal povezan s alkoholom povećao za gotovo 50 odsto od 2011. godine. Predsjednica Savjeta federacije Valentina Matvijenko rekla je tada da je oko trećina svih zločina u 2017. uključivala alkohol i da se do 10.000 ljudi svake godine na smrt smrzne na ulicama u pijanom stanju.
Prema novom zakonu, regioni će imati ovlašćenje, ali ne i obavezu, da naprave trijeznionice po smjernicama propisa koje će usvojiti ministarstva unutrašnjih poslova, zdravlja i rada. Novi objekti biće “privatno-javna” partnerstva. Dovedeni ljudi moraće da prođu obavezan lekarski pregled – ako je neophodno i mimo njihove volje – kako bi se osiguralo da nisu u stanju koje zahtjeva hospitalizaciju.
“Trenutno neki savezni subjekti naše zemlje imaju medicinske stanice za triježnjenje, ali postupak njihovog osnivanja na inicijativu regionalnih ili opštinskih vlasti nije regulisan zakonom”, rekao je poslanik Dume i koautor novog zakona Aleksandar Hinstein. “Ovaj zakon će ispraviti tu grešku.”
Novi zakon takođe ovlašćuje trijeznionice da ljudima naplaćuju boravak. Poslanik Dume Aleksej Didenko procijenio je da će naknada po noći biti oko 1.500 rubalja (oko 17 eura), mada druge procjene idu mnogo više. Neki aktivisti za ljudska prava tvrde da bi to moglo da podstiče korupciju – da policajci pijanim građanima nude šansu da na licu mjesta plate manje u zamjenu za puštanje.
“Zakon je nejasno napisan. A svaki nejasno napisani zakon stvara mogućnost za različita tumačenja i manipulacije”, rekao je aktivistkinja Taubina. “Stvara mogućnost i prostor za (neetičke) postupke organa zakona i medicinskih radnika raspoređenih u takve ustanove. Postoji rizik od korupcije, iznude i tako dalje.”
Vadim Drobiz, šef Centra za proučavanje federalnog i regionalnog tržišta alkohola, rekao je da su Rusiji potrebne stanice za triježnjenje zbog njene “ulične kulture” konzumiranja alkohola.
“Zapadna kultura pijenja pretpostavlja konzumiranje alkohola u barovima, kafićima i restoranima”, rekao je Drobiz za RSEL. “Tamo ljudi u kulturnom okruženju konzumiraju pića s 40 odsto alkohola. Dostupan im je jer je alkohol tamo relativno pristupačan u poređenju s prihodima. To može biti oko četvrtine cijene ovdje u Rusiji”.
“U Rusiji barovi, kafići i restorani dodaju oko 200 ili 300 odsto cijeni alkoholnih pića, a plate su niske”, dodao je on. “Tako da se samo oko četiri ili pet odsto cjelokupnog alkohola u Rusiji konzumira u barovima, kafićima i restoranima… U Rusiji nažalost ljudi često piju na ulici. U velikoj mjeri, mi imamo uličnu kulturu pijenja alkohola.”
Drobiz tvrdi da pijani ljudi ne bi trebalo da budu na javnim mjestima i da je prikladno da ih policija privede i odvede u trijeznionice.
“Nije me briga kako se zovu takvi objekti – trijeznionice ili “utočište za umorne putnike”, kako je predložio (poslanik Dume Vladimir) Žirinovski”, rekao je Drobiz. “Ali pijani ljudi ne bi trebalo da budu na javnim mjestima. Oni predstavljaju opasnost za one oko njih, za svoju rodbinu, prijatelje i tako dalje.”
