Parlamentarna skupština BiH do sada je usvojila samo jedan, a odbila čak osam prijedloga izmjena i dopuna zakona čiji je predlagač Vijeće ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom. Nesposobnost i tromost Vijeća ministara BiH na vrijeme je uočio Fahrudin Radončić koji se povukao i odbio biti dio neuspješne priče koja skupo košta građane BiH, piše PRESS.
Prošli saziva Vijeća ministara BiH, kojim je predsjedavao Denis Zvizdić iz SDA, imao je snažnu podršku Parlamentarne skupštine BiH uprkos učestalim praksama zastupnika da u sred mandata napuštaju parlamentarne klubove vladajućih stranaka.
Dok je prijedloge Zvizdićeve vlade podržavala i vlast i opozicija, Tegeltijina vlada nema podršku ni opozicionih parlamentaraca, a ni vladajuće većine. Odnos zakonodavne i izvršne vlasti jedan od najboljih pokazatelja nefunkcionalnosti koalicije sklopljene na državnom nivou.
Tegeltijin saziv Vijeća ministara BiH izabran je 23. decembra 2019. godine u krnjem sastavu. Odnosno, bez ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH i zamjenika ministra sigurnosti BiH. Početni dogovor je bio da četiri pozicije dobiju stranke iz RS-a, tri pozicije stranke iz reda hrvatskog naroda i tri pozicije stranke iz reda bošnjačkog naroda.
BOŠNJACI U NAJGOROJ POZICIJI
SNSD je dobio predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ministra komunikacija i prometa BiH i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dok je njihovom privjesku, DNS-u, pripalo mjesto ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.
HDZ BiH suvereno vlada u Ministarstvu finansija BiH, Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstvu pravde BiH. Što se tiče bošnjačke kvote, pobjednička stranka SDA dobila je samo Ministarstvo vanjskih poslova BiH, DF je dobio Ministarstvo odbrane BiH dok je SBB-u pripalo Ministarstvo sigurnosti BiH. Lider SBB-a Fahrudin Radončić, nakon što je vidio da procesi na državnom nivou idu u pogrešnom pravcu, povukao se s mjesta ministra sigurnosti BiH.
Nakon nešto više od pola godine od imenovanja Vijeća ministara BiH situacija je drastično drugačija. Stranke iz RS-a “drže” pet ministarstva u Vijeću ministara BiH s obzirom na to da dužnost ministra sigurnosti BiH do izbora novog obnaša zamjenik ministra Nedeljko Jović iz Socijalističke partije (SP). Za ovakav razvoj situacije ne treba kriviti Radončića jer Radončić nije birao ni Dragana Čovića, a ni Milorada Dodika za svoje partnere. Sporazum o formiranju vlasti ni Radončić, a ni Željko Komšić nisu potpisali s SNSD-om i HDZ-om već samo sa SDA.
Što se tiče Hrvata u Vijeću ministara BiH, Hrvati su ostali na tri ministara, a Bošnjaci na čelu sa SDA – nedvojbeno pobjedničkom strankom – samo na dva. I to kakva dva ministra. Biseru Turković i Sifeta Podžića.
Podžić zasigurno ima kvalitetnu biografiju koju pored čina generala krasi i doktorska titula stečena na Univerzitetu u Sarajevu. Međutim, Ministarstvo odbrane BiH ustrojeno je na način da nikakvu značajnu odluku ministar ne može donijeti bez saglasnosti dva zamjenika, a zamjenici su Mijo Krešić (HDZ) i Mirko Okolić (SNSD).
Što se tiče Bisere Turković, o njenom radu i gafovima suvišno je bilo šta govoriti. Turković ni na koji način nije unaprijedila stanje u bh. diplomatiji, a svojim djelovanjem u Vijeću ministara BiH više je odmagala nego pomagala državi BiH. Diplomatsko-konzularna mreža bruji o njenim potezima i suludim upitnicima kojim zatrpava ambasade BiH, a u kojim traži da joj ambasadori odgovaraju na opće poznata pitanja poput onog da li su upoznati s postojanjem Strategije vanjske politike BiH.
VIJEĆE MINISTARA BiH NE PODRŽAVA NI ORGAN KOJI GA JE IZABRAO
Da ne bude zabune, nisu samo ministri iz reda Bošnjaka krivi za nesposobnost i tromost Vijeća ministara BiH. Najveću odgovornost snosi predsjedavajući Zoran Tegeltija koji se očito ne snalazi najbolje u zakonskom i poslovničkom okviru Vijeća ministara BiH. Treba podsjetit i da je ministar za ljudska prava BiH Miloš Lučić (DNS) koji je ponavljao četvrti razred srednje škole, ali i da je ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević (HDZ) u čiju sposobnost se još uvijek nismo uvjerili, a i ne vjerujemo da ćemo se uvjeriti do kraja mandata.
O kakvom sazivu Vijeća ministara BiH se radi dovoljno govore zvanične informacije o protočnosti prijedloga zakona koje Tegeltijina vlada upućuje Parlamentarnoj skupštini BiH. Od imenovanja do danas parlamentarci su usvojili tek jedan prijedloga zakona čiji je predlagač Vijeće ministara BiH i to Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu državne pomoći u BiH. Trenutni saziv Parlamentarne skupštine BiH usvojio je i Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH, ali je riječ o prijedlogu kojeg je 23. aprila 2018. godine predložio Zvizdićev saziv Vijeća ministara BiH.
Lista odbijenih zakona Vijeća ministara BiH mnogo je duža. Na njoj se nalaze Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji BiH, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona BiH o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH.
Još uvijek u parlamentarnoj proceduri nalaze se prijedlozi zakona koje je na razmatranje ostavio Zvizdićev saziv vlade i to Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zaštiti tajnih podataka, Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.
Iz usta mnogih parlamentaraca već duže vrijeme može se čuti komentar: “Bolje da ih nismo ni izabrali“. Isto mišljenje zasigurno dijele i svi građani BiH kojim je stalo do države.
(PRESS)
