Ne postoji osoba koja nije čula za Djeda Mraza, a ove detalje o njemu malo ko zna.
Nova godina nam se bliži, a ono što svako dijete očekuje jeste poklon.
Svi smo bili mali i svi smo vjerovali u Djeda Mraza, a tako je i danas, kada su u pitanju mlađe generacije.
Iako su svi čuli za Djeda Mraza, ovih 12 činjenica o njemu malo ko zna.
1. Kako je nastala legenda o Djeda Mrazu?
Kada kažemo Djeda Mraz, prva asocijacija nam je poklon koji ćemo od njega dobiti za Božić ili Novu godinu, ali malo ko zna odakle on potiče i kako je postao toliko popularan širom svijeta.
Ova priča datira vjekovima unazad i stiže nam iz jednog dijela današnje Turske. Sveti Nikola bio je monah koji je putovao po selima, kako bi pomagao siromašnima i bolesnima. Zbog svog humanitarnog rada i svega dobrog što je činio, postao je zaštitnik djece. Do perioda renesanse, Sveti Nikola je već bio najpopularniji svetac u Evropi.
Kada su neki stanovnici Holandije emigrirali u kolonije Novog svijeta, sa sobom su ponijeli legendu o “Sinterklasu”, što je holandski naziv za Svetog Nikolu. Već krajem 18. vijeka, priča o darežljivom svecu postala je dio američke popularne kulture, jer su se Holanđani u SAD okupljali da odaju počast svom svecu. Tokom vremena se ustalio naziv “Santa Claus”, kako se i danas na engleskom kaže Djeda Mraz.
2. U slovenskoj mitologiji, Djeda Mraz je prvobitno bio zli čarobnjak.
Djeda Mraz se u slovenskoj mitologiji smatrao zlim čarobnjakom koji je volio da zaleđuje ljude. Bio je pratilac ostalih vrhovnih božanstava i to boga vjetra, dobrog i lošeg vremena Podviza i boga zime i pozemnog svijeta koji je vladao mrazevima Koročuna. Zajedničke osobine i poneka fizička karakteristika sjedinile su se u lik Djeda Mraza. Sloveni su u početku vjerovali da je Djeda Mraz zli starac koji otima djecu i odnosi ih u ogromnom džaku, a da bi djecu vratio roditeljima, oni bi morali da predaju poklon Djeda Mrazu, kako bi otkupili svoju djecu. Vremenom je, zahvaljujući hrišćanskim uticajima, pretvoren lik zlog Djeda Mraza u ljubaznog dedicu.
3. Malo ko zna odakle je Djeda Mraz.
Dva grada tvrde da su Djeda Mrazov dom. Stanovnici Sjevernog Pola na Aljasci kažu da, ako želite da upoznate pravog, onda treba da posjetite njih. S druge strane iz mjesta Ravanijemi u Finskoj poručuju da mu je kancelarija tamo. Selo Djeda Mraza u tom mjestu jedino je na svijetu gdje možete da popričate sa Djeda Mrazom 365 dana u godini.
4. Deda Mraz je imao suprugu.
Dugo se nije pričalo da li Djeda Mraz ima porodicu. O njemu se govorilo da je dedica koji usrećuje djecu tako što im donosi poklone, a onda se 1849. godine u knjiži Džejmsa Risa “Božićna legenda” prvi put pominje da Djeda Mraz ima suprugu. Od 1851. godine zvanično postoji i “gospođa Mraz” ili kako je kod nas popularnija, Baka Mraz.
5. Djeda Mraz se više od 100 godina druži sa djecom
Davne 1841. godine jedna prodavnica u Filadelfiji donijela je odluku da privuče što više ljudi u svoj objekat, a to su uspjeli tako što su djeci, ali i njihovim roditeljima, omogućili da vide figuru Djeda Mrazu u prirodnoj veličini. Ubrzo nakon toga umjesto figure, djeca su imala priliku da vide i pravog Djeda Mraza, a mnoge kompanije širom svijeta i danas imaju običaj da mališane svojih zaposlenih obraduju paketićima.
6. Djeda Mraz je nakad imao ljubiča – zeleno odijelo
Djeda Mraz je tek od 1930. godine zahvaljujući kampanji Koka-Kole obučen u crveno-bijelu boju. Njegovo odijelo je prije ovoga bilo ljubičasto – zelene boje.
7. Djeda Mraz ima svoj univerzitet.
Da bi neko postao Djeda Mraz, potrebno je mnogo učenja kako bi došao do ove popularne titule i diplome, pa tako postoji univerzitet gdje budući Djeda Mrazovi mogu da se obrazuju i nauče sve potrebne veštine – od vožnje sanki, preko pakovanja poklona i spuštanja niz dimnjak. Univerzitet se nalazi u Americi, odnosno u Koloradu i program obuke traje samo četiri dana i na njega mogu da se upiše oko 1000 ljudi, koji imaju prirodno dugu bradu.
8. Djeda Mraz ima svoju adresu.
Političari u Kanadi su Djeda Mrazu dodijelili i poštanski broj. Svako ko želi da piše Djeda Mrazu, to može učiniti slanjem na adresu: Djeda Mraz, Sjeverni pol, H0H 0H0, Kanada.
9. Deda Mraz ima pilotsku dozvolu.
1927. Djeda Mraz je fotografisan kako prima dozvolu za upravljanje avionom i zvaničnici su rekli da će od tog trenutka imati sve moguće mape potrebne za letenje i svjetla, koja će mu pomoći da se sigurno kreće širom planete tokom Božićne večeri i noći.
10. Najviše mu pišu djeca iz Francuske.
Kada je riječ o pismima, Djeda Mrazu ubjedljivo najviše pišu djeca iz Francuske. Statistika kaže da mu iz Francuske stiže 1.700.000 pisama, na drugom mjestu je Kanada sa 1.350.000 a na trećem SAD sa oko milion pisama. Latinoamerikanci, posebno Meksikanci, imaju drugu taktiku. Oni pisma Djeda Mrazu šalju, po principu brze pošte, ubacujući ih u balone koje zatim puštaju u vazduh.
11. Djeda Mrazovi irvasi.
Djeda Mrazovi irvasi se prvi put javljaju davne 1823. godine, u poemi koja je anonimno objavljena pod naslovom “Posjeta Svetog Nikole” (ili Noć prije Božića).Tada je Djeda Mraz došao u kočiji koju je, umjesto dotadašnjeg krilatog konja, vuklo osam malenih irvasa. Današnji Djeda Mraz je u društvu irvasa Rudolfa sa crvenim nosem. Rudolf ima drugare koji se zovu: Dašer, Danser, Pranser, Viksen, Komet, Kupid, Doner i Blicen.
12. Djeda Mraz ima više različitih imena.
Djeda Mraz je dekica sa najviše različitih imena. Neki ga zovu Sveti Nikolas, neki Kris Krigl, dok ga u Engleskoj nazivaju Otac Božića.
