Izjava visokog predstavnika Valentina Inzka o tome ko može blokirati državu Bosnu i Hercegovinu dala je vjetar u leđa kadrovima Stranke demokratske akcije (SDA), a koji su ponovo pokušali opravdati činjenicu da je upravo SDA omogućila SNSD-u i HDZ-u kontrolni mehanizam u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, piše PRESS.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sastoji se od 15 delegata. Pet delegata iz reda bošnjačkog naroda i pet delegata iz reda hrvatskog naroda bira Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, a pet delegata iz reda srpskog naroda bira Narodna skupština RS-a.
Dom naroda Parlamenta FBiH čine zastupnici iz kantonalnih skupština u entitetu FBiH, a SDA je upravo glasanjem u kantonalnim skupštinama za zastupnike HDZ-a omogućila Draganu Čoviću veći broj delegata u Federalnom parlamentu. Zahvaljujući volji SDA u kantonalnim skupštinama HDZ je u konačnici doveden u priliku da delegira na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH čak četiri delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Kako smo već naveli, delegate iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bira Narodna skupština RS-a. Milorad Dodik i njegov SNSD prilikom izbora delegata imali su podršku zastupnika SDA poput Edina Ramića, a koji su glasali za to da SNSD delegira četiri delegata u državni parlament. Ramić i ostali SDA-ovci umjesto umjerenog Mladena Ivanića izabrali su za delegatkinju u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanku Majkić smatrajući je boljim rješenjem.
U konačnici, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u trenutnom sazivu konstituisan je na način da Klub delegata iz reda Bošnjaka čine tri delegata iz SDA, jedan delegat iz SDP-a i jedan delegat iz SBB-a, Klub delegata iz reda Hrvata čine četiri delegata iz reda HDZ-a i jedan nezavisni delegat (Zlatko Miletić), a Klub delegata iz reda Srba čine četiri delegata iz SNSD-a i jedan delegat iz SDS-a.
U ovom momentu odnos snaga SNSD-a i HDZ-a nasuprot SDA i svih ostalih stranaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH je 8:7. Da je kojim slučajem SDA bila pametnija pa da je, primjera radi, umjesto HDZ-u omogućila SDP-u, SBB-u ili DF-u još jednog delegata u Klubu Hrvata, odnosno da je umjesto Dušanke Majkić izabrala Mladena Ivanića u Klub Srba, odnos snaga bio bi drugačiji. Naime, HDZ i SNSD bi u tom slučaju imali 6 delegata, a SDA i ostale stranke 9 delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
No vratimo se tvrdnjama SDA “kako je svejedno” da li SNSD i HDZ imaju tri ili četiri delegata. Poslovnik o radu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u potpunosti demantuje ovakve navode SDA, a koja na sve načine pokušava prikriti surovu istinu o tome da je upravo SDA omogućila Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću mehanizam za blokadu države.
Odluke u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u suštini donosi većina ukupnoga broja delegata koji su prisutni i koji glasuju, uz uvjet da glasovi “protiv” ne sadrže dvije trećine ili više delegata izabranih iz svakoga entiteta. Većina ukupnog broja delegata je osam, odnosno tačno onoliko koliko u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH imaju SNSD i HDZ (4+4).
Istina je i da tri delegata iz bilo kojeg kluba delegata, kako je to naveo visoki predstavnik Valentin Inzko, mogu blokirati usvajanje nekog zakona, međutim to nikako ne mijenja činjenicu da 3 i 4 nije isto. Naime, tri delegata iz Kluba Bošnjaka, Kluba Hrvata ili Kluba Srba mogu podnijeti izjavu kojom se bilo koji prijedlog zakona proglašava štetnim po vitalni interes bošnjačkoga, hrvatskog ili srpskog naroda.
U tom slučaju blokiranje je samo privremenog karaktera s obzirom na to da se osporeni prijedlog zakon šalje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji utvrđuje da li je povrijeđen vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda. Ukoliko utvrdi da nije onda se osporavani zakon u identičnom tekstu vraća u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na usvajanje. Usvaja ga većina delegata, a većina je osam (4+4).
Takvu situaciju imali smo priliku vidjeti 2017. godine kada je Klub delegata iz reda Hrvata uputio u proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Klub delegata iz reda Bošnjaka pozvao se na zaštitu vitalnog interesa i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u konačnici je završio na Ustavnom sudu BiH.
Ustavni sud BiH očitovao se na način da je utvrdio kako nije postajala povreda vitalnog interesa bošnjačkog naroda pa je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ponovo stavljen na dnevni red. Takav prijedlog zakona usvojen je na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održanoj 19. jula 2017. godine i to sa osam glasova za.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji je predložio Klub delegata iz reda Hrvata nikada nije stupio na snagu jer nije dobio većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
U prošlom mandatu, u kojem SDA nije osigurala SNSD-u i HDZ-u osam delegata, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije bio puko sredstvo Milorada Dodika i Dragana Čovića za blokadu funkcionisanja države Bosne i Hercegovine. Problem trenutnog saziva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je u tome što ne postoji protočnost zakona i ostalih akata, odnosno što Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH obara sve pozitivne napore koji dobiju podršku na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Kako? Pa rukama osam delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. I to četiri delegata HDZ-a i četiri delegata SNSD-a. Tri i četiri ipak nije isto.
(PRESS)
