Studentska lista u Srbiji predstavila je program vanjske politike u kojem najavljuje zalaganje za očuvanje nadležnosti i ustavnog položaja RS, preispitivanje dosadašnje primjene bonskih ovlasti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ali i intenziviranje političke i ekonomske saradnje sa zemljama regiona.
U dokumentu pod nazivom „Studentski plan“ izneseni su stavovi o evropskim integracijama, pitanju Kosova, položaju srpskog stanovništva u susjednim državama te budućim odnosima Srbije s najvećim svjetskim silama.
Kao jedno od temeljnih polazišta navodi se očuvanje Rezolucije o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Srbije, usvojene 26. decembra 2007. godine.
Među najavljenim prioritetima je i depolitizacija Ministarstva vanjskih poslova Srbije, diplomatskih predstavništava te drugih međunarodnih i domaćih misija, uz uklanjanje stranačkog utjecaja na imenovanja kadrova.
Posebni zahtjevi u vezi s Bosnom i Hercegovinom
Značajan dio programa posvećen je Bosni i Hercegovini, odnosno položaju RS. Studentska lista najavljuje zalaganje za nadležnosti ovog entiteta koje su utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom, uključujući pravo veta u zajedničkim institucijama BiH i pitanja pokretne i nepokretne imovine.
Posebno se ističe namjera da se u saradnji s međunarodnim akterima preispita dosadašnja primjena bonskih ovlasti visokog predstavnika.
„U saradnji s međunarodnom zajednicom, preispitat ćemo dosadašnju praksu primjene tzv. bonskih ovlasti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu“, navedeno je u dokumentu.
Kao jedan od političkih ciljeva ističe se i izbor visokog predstavnika uz saglasnost Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Najavljene su i diplomatske i pravne aktivnosti u slučajevima za koje ova lista smatra da predstavljaju prekoračenje ovlaštenja iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, posebno kada je riječ o odlukama koje, prema njihovom stavu, zadiru u ustavna prava entiteta.
Program predviđa i proširenje saradnje Srbije i RS na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima.
Ta saradnja, prema njihovim planovima, obuhvatila bi privredu, industriju, saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, poljoprivredu, turizam, javnu sigurnost, obrazovanje, univerzitetsku razmjenu i kulturu.
Dvojno državljanstvo s Crnom Gorom
Kada je riječ o odnosima sa susjednim državama, Studentska lista najavljuje razvoj bilateralnih veza, naročito sa zemljama bivše Jugoslavije i državama u kojima živi značajan broj pripadnika srpskog naroda.
Spominje se i jačanje saradnje unutar regionalnih inicijativa poput Dunavske komisije, Krajovske i Višegradske grupe te CEFTA-e.
Posebno mjesto u programu zauzima Crna Gora. Jedan od najavljenih ciljeva jeste rješavanje pitanja dvojnog državljanstva između dvije države, i to putem bilateralnog sporazuma ili drugog odgovarajućeg pravnog rješenja koje bi bilo prihvatljivo za obje strane.
U dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, najavljuje se praćenje položaja Srba povratnika, pitanja za koja smatraju da se odnose na selektivnu primjenu zakona u pojedinim sudskim postupcima te mogućnosti dostojanstvenog obilježavanja grobnih mjesta.
Kao pravni osnov za svoje stavove navode Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1120, Pismo Vlade Hrvatske iz 1997. godine, Erdutski sporazum i sporazum o zaštiti manjina između Hrvatske i tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore iz 2004. godine.
Protiv nezavisnosti Kosova
Studentska lista u programu jasno izražava protivljenje nezavisnosti Kosova i njegovom članstvu u međunarodnim organizacijama. Svoje stavove zasniva na Ustavu Srbije i Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1244.
Najavljuju i analizu ranije postignutih sporazuma, kao i mogućnost pokretanja postupaka protiv predstavnika prethodne vlasti ukoliko se utvrdi da je bilo krivičnih djela prilikom njihovog zaključivanja ili provođenja.
Poseban fokus stavljen je na položaj srpskog stanovništva s obje strane rijeke Ibar, uključujući šest općina sa srpskom većinom, ali i druge sredine u kojima živi srpska zajednica.
U dokumentu se spominje i potreba stvaranja uslova za opstanak goranske manjine, kao i ponovno uspostavljanje jedinice lokalne samouprave na području gdje Goranci čine većinu.
Kao važnu obrazovnu instituciju izdvajaju Univerzitet u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici.
Evropske integracije kao ekonomski prioritet
Evropsku uniju Studentska lista opisuje kao najvažnijeg ekonomskog partnera Srbije. U programu se navodi da je vanjskotrgovinska razmjena s državama članicama EU tokom 2025. godine dostigla vrijednost od 60 milijardi eura.
Posebno se naglašavaju prednosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2008. godine, pristupa evropskom tržištu, bezviznog režima i korištenja pretpristupnih fondova.
Najavljuje se i nastavak strateške saradnje s članicama EU, kao i uspostavljanje čvršćih odnosa s drugim evropskim državama.
Jedan od konkretnih ciljeva jeste ostvarivanje pozitivne ocjene o ispunjenosti privremenih mjerila, poznate kao IBAR, kroz napredak u poglavljima 23 i 24. Ova poglavlja obuhvataju pitanja pravosuđa, osnovnih prava, pravde, slobode i sigurnosti.
U ekonomskom dijelu programa predviđeno je i snažnije povezivanje s Evropskom bankom za obnovu i razvoj te Evropskom investicijskom bankom radi finansiranja razvojnih projekata.
Očuvanje saradnje s Rusijom
Kada je riječ o Rusiji, Studentska lista zagovara nastavak tradicionalnih bilateralnih odnosa, posebno saradnje u Vijeću sigurnosti UN-a o pitanjima koja se tiču teritorijalnog integriteta Srbije i drugih zajedničkih interesa.
U dokumentu se navodi da uvođenje sankcija državama, političkim entitetima ili pojedincima predstavlja političku odluku, ali da samo po sebi ne znači da će takve mjere doprinijeti rješavanju međunarodnih sukoba.
Kao argument spominju iskustvo Srbije sa sankcijama i posljedice koje su one ostavile na stanovništvo.
Istovremeno, u programu se naglašava poštivanje teritorijalnog integriteta svih suverenih država, uključujući Ukrajinu, uz podršku inicijativama koje bi dovele do okončanja ratova i mirnog rješavanja međunarodnih sporova.
SAD i Kina među važnim partnerima
Sjedinjene Američke Države prepoznate su kao strateški partner Srbije, a najavljuje se nastavak razgovora o ekonomiji, industriji, privredi i drugim oblastima.
Posebno se ističe namjera da se srpska dijaspora u SAD snažnije uključi u razvoj odnosa kroz investicije, institucionalno povezivanje i razmjenu stručnih znanja.
„Odnose s Amerikom gradit ćemo dugoročno, nezavisno od kratkoročnih političkih promjena“, poručuje se u programu.
Kada je riječ o Kini, ona se opisuje kao najvažniji trgovinski partner Srbije u Aziji. Planirano je proširenje saradnje u oblastima infrastrukture, industrije, ekonomije i vještačke inteligencije.
Međutim, u dokumentu se naglašava da svi zajednički projekti moraju biti usklađeni s domaćim zakonima, ekološkim standardima, pravima zaposlenih i pravilima zaštite na radu.
Gaza, Afrika i nova diplomatska tržišta
Program predviđa i širenje diplomatskog prisustva Srbije u Latinskoj Americi, Indiji i afričkim državama, uz oslanjanje na historijske veze iz perioda Pokreta nesvrstanih.
Najavljuje se povećanje broja stipendija za studente iz afričkih zemalja, kao i intenziviranje saradnje s državama Latinske Amerike u borbi protiv organiziranog kriminala.
U dijelu koji se odnosi na Palestinu, Studentska lista oštro osuđuje postupanje Izraela u Gazi, koje opisuje kao sistematski pokušaj uništenja palestinskog naroda.
Ističu da Srbija ne bi trebala biti saučesnik u takvim dešavanjima te najavljuju povećanje humanitarne pomoći s ciljem spašavanja života i smanjenja broja civilnih žrtava.
Ko su kandidati s diplomatskim iskustvom?
Prema navodima u predstavljenom programu, na Studentskoj listi nalazi se osam kandidata koji posjeduju obrazovanje, stručna znanja ili profesionalno iskustvo u oblastima diplomatije, međunarodnih odnosa i vanjske politike.
Među njima je Adem Mavrić, koji zauzima šesto mjesto na listi. Riječ je o politikologu i stručnjaku za međunarodne odnose koji se školovao u Turskoj, a dodatno usavršavao u oblastima diplomatije i rješavanja međunarodnih sukoba.
Aleksandra Ilić nalazi se na 44. poziciji. Ona je vanredna profesorica Fakulteta sigurnosti, a stručni rad usmjerila je na sigurnosnu saradnju i pravne aspekte međunarodnih odnosa.
Na 63. mjestu je Jovan Vujačić, docent Pravnog fakulteta u Kragujevcu, čije su oblasti interesovanja međunarodna trgovina i trgovinski sporazumi.
Ivana Petrović, koja je ranije radila u misiji OSCE-a na Kosovu, zauzima 65. poziciju, dok se Miloš Todorović, profesor Ekonomskog fakulteta u Nišu i stručnjak za međunarodnu ekonomiju, nalazi na 82. mjestu.
Predstavljeni dokument tako obuhvata širok spektar vanjskopolitičkih pitanja, od odnosa prema Bosni i Hercegovini i Kosovu do evropskih integracija i saradnje s globalnim silama, uz posebno izražen fokus na položaj RS i srpskog stanovništva u regionu.
