Kandidat predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa za ambasadora SAD-a u Azerbejdžanu odigrao je vodeću ulogu u potezu njegove administracije – koji je privukao veliku pažnju javnosti – a tiče se približavanja proruskoj vlasti na Balkanu.
Ovu informaciju za portal Semafor potvrdilo je više od šest osoba upoznatih s njegovim angažmanom.
Senatori su razmatrali mogućnost održavanja saslušanja već u utorak, na kojem bi se odlučivalo o potvrđivanju Alexandera Aldena – trenutno višeg savjetnika državnog sekretara Marca Rubija – za ovu važnu diplomatsku funkciju. S obzirom na to da se demokrate pripremaju za preuzimanje kontrole nad Senatom iduće godine, republikanci su pod sve većim pritiskom da osiguraju potvrdu Trumpovih kandidata tokom prelaznog perioda vlasti (tzv. “lame-duck” saziva).
Nije jasno zašto se Aldenovo ime ovaj put nije našlo na dnevnom redu, ali kada se konačno pojavi pred Senatom, vjerovatno će se suočiti s pitanjima o svom djelovanju iza kulisa u korist RS – entiteta u Bosni i Hercegovini koji je povezan s Rusijom. Vlada ovog entiteta dospjela je u žižu američke javnosti prošlog mjeseca kada su tamo, uoči izbora, otputovala dvojica visokih Trumpovih savjetnika, James Blair i Chris LaCivita, podsjeća Semafor.
Vladajuću stranku u RS predvodi Milorad Dodik, bosanskohercegovački Srbin koji je bio pod američkim sankcijama zbog podrivanja mira u regiji, sve dok ih Trump prošle godine nije ukinuo, također podsjećaju. Zakonodavci iz obje stranke pozvali su Trumpa da ponovo uvede sankcije, s obzirom na to da Dodik nastavlja zagovarati otcjepljenje RS.
Unutar administracije, međutim, Aldena smatraju zagovornikom Milorada Dodika, navode izvori koji su razgovarali sa Semaforom. “Neki su ga nazivali ‘Srbinom u State Departmentu'”, rekao je jedan sagovornik, dodajući da su “mnogi stavovi koje je on iznosio identični onome što čujemo od Dodika”.
Druga osoba opisala je Aldena kao “glavnog kreatora politike prema Bosni i Hercegovini, posebno u odnosu na Dodika i RS”, te dodala da su njegovi “tragovi vidljivi svuda” u potezima koje Trump povlači na početku svog drugog mandata.
Treći sagovornik Semafora izrazio je zabrinutost da bismo “u naredne dvije godine mogli svjedočiti Dodikovom pokušaju otcjepljenja… kao posljedici određenih političkih odluka u kojima je učestvovao gospodin Alden”. Azerbejdžan, za koji je Alden nominovan, je istočnoevropski saveznik Srbije čiji predsjednik također održava dobre odnose s Dodikom. SAD također nastoje zadržati ruski utjecaj tamo, misija koja bi se mogla pokazati kompliciranom za Aldena ako bude potvrđen.
“Ako su ovi navodi istiniti, to pokazuje nevjerovatno lošu procjenu, što bi bilo zabrinjavajuće za svakoga ko postane američki ambasador”, rekao je Jim O’Brien, koji je bio pomoćnik državnog sekretara za europske i euroazijske poslove tokom Bidenove administracije.
Alden je prethodno promijenio ime iz Mulabdic, rekla su dva izvora. Trenutno savjetuje Rubia kao specijalni vladin službenik, što mu omogućava da ostane viši savjetnik za Palantir. Njegov prvi posao koji je potvrdio Senat nikada se nije ostvario usred navoda o nedoličnom ponašanju na radnom mjestu.
“Alden je iskusni službenik nacionalne sigurnosti koji pruža vrijedne političke savjete oslanjajući se na svoje veliko iskustvo i stručnost”, rekao je glasnogovornik State Departmenta, dodajući da “uživa puno povjerenje višeg rukovodstva u State Departmentu”.
Što se tiče promjene imena, glasnogovornik je rekao: “Alden je prije svega Amerikanac koji radi na unaprijeđenju američke vanjske politike širom svijeta.”
“Prilično agresivan”
Osobe koje su razgovarale sa portalom Semafor navele su da je State Department, uslijed nedostatka osoblja, omogućio Aldenu da interveniše u korist ruskih saveznika u Bosni i Hercegovini – i to prije nego što su senatori, prije tri mjeseca, potvrdili Brendana Hanrahana na poziciju pomoćnika državnog sekretara za europska i euroazijska pitanja.
Pet sagovornika je izjavilo da je Alden u junu otputovao u Bosnu na sastanke Vijeća za provedbu mira (PIC), gdje je vršio pritisak na prisutne europske zvaničnike da prihvate američki izbor za čelnika Ureda visokog predstavnika (OHR).
Delegaciju je predvodio zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Zapadnu, Centralnu i Južnu Europu, Dan Lawton, ali je “bilo jasno da je Alden taj koji vodi glavnu riječ i da želi po svaku cijenu progurati svog kandidata”, rekao je četvrti sagovornik, te je dodao: “Atmosfera je bila prilično agresivna i nametljiva; on je na neki način dominirao nad svima.”
Ured visokog predstavnika je međunarodna institucija zadužena za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je prije tri decenije okončan krvavi rat u Bosni. Prethodni visoki predstavnik, Christian Schmidt, napustio je tu dužnost, navodeći kao razlog pritisak iz SAD-a da odstupi.
Milorad Dodik je dugo oštro kritikovao Schmidta, kojeg smatra preprekom za otcjepljenje RS od Bosne i Hercegovine. Prošlog mjeseca je za jedan srbijanski medij izjavio da je od Trumpove administracije tražio da “ukloni” visokog predstavnika, u zamjenu za stavljanje određenih zakona van snage.
Prema riječima dvoje sagovornika koje je intervjuisao Semafor, Alden je lično odabrao američkog kandidata koji bi zamijenio Schmidta – italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija. Pet sagovornika je za Semafor potvrdilo da je Alden upozorio kako bi SAD mogle ukinuti finansiranje Ureda ukoliko europski zvaničnici ne prihvate Landija – kojeg su oni, na kraju, i odbili.
Smatralo se da bi Landi vjerovatno “ispunjavao Dodikove želje”, kako su u septembarskom izvještaju naveli demokrate iz Predstavničkog doma SAD-a. Srđan Blagovčanin iz organizacije Transparency International ocijenio je ovaj slučaj kao najočitiji dokaz “šireg razilaženja između EU i SAD-a” kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Visoki zvaničnik State Departmenta, koji je potvrdio da je Alden pratio Lawtona na sastanke, okarakterisao je Lawtona kao osobu “odgovornu za svakodnevnu vanjsku politiku SAD-a na Zapadnom Balkanu”. Pristup Trumpove administracije opisao je kao onaj “koji predvodi Rubio”, uz podršku zamjenika državnog sekretara Christophera Landaua, Hanrahana “i drugih visokih zvaničnika i savjetnika”.
“Osjećaj kao da vam neko drži nogu na vratu”
Dugotrajni zastoj u izboru novog visokog predstavnika prijeti da ugrozi planove, koje podržavaju SAD, za izgradnju gasovoda koji bi mogao smanjiti zavisnost Balkana od ruskog gasa. Uloga koju je Alden odigrao u slabljenju ove institucije – stvorene radi promovisanja regionalne stabilnosti nakon krvavog rata devedesetih godina – predstavlja potencijalni alarm za senatore iz obje stranke.
Ipak, senatori bi također mogli blokirati njegovu nominaciju zbog šire zabrinutosti u vezi s uticajem RS na Trumpovu administraciju. Prema dokumentima podnesenim Ministarstvu pravde, vlasti tog entiteta su od 2025. godine potrošile više od 11 miliona dolara na lobiranje kod američke administracije, a još više na neformalne aktivnosti, poput Dodikove posjete Mar-a-Lagu prošle sedmice.
To je otprilike četiri puta više od iznosa potrošenog u periodu između 2022. i 2024. godine.
“Zvaničnici koji učestvuju u korumpiranju američke politike prema Bosni i Hercegovini, te ometaju nadzor koji ovaj odbor provodi nad regijom, trebali bi snositi odgovornost za svoje saučesništvo u promovisanju lobističkih interesa na štetu mira u Bosni i Hercegovini”, izjavila je za portal Semafor Jeanne Shaheen (demokratkinja iz New Hampshirea), visoka članica Odbora za vanjske odnose Senata. Ona je ukazala na to da je State Department ponudio “malo ili nimalo objašnjenja” za svoje “duboko zabrinjavajuće odluke”.
Iz RS-a nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Kao jedan od pokazatelja Dodikovog rastućeg uticaja, State Department je nedavno naložio američkoj ambasadi u Bosni i Hercegovini da masakr hiljada Bošnjaka u Srebrenici iz 1995. godine ne naziva genocidom – kvalifikacijom koju su SAD davno usvojile – osim u slučajevima kada se izričito spominje Memorijalni centar, naveo je jedan od izvora. Lawton je, međutim, kasnije tokom svjedočenja pred Predstavničkim domom okarakterisao događaje u Srebrenici kao genocid.
U svom govoru prošle godine, Landau je pozvao na kreiranje politike prema Balkanu koja će “odražavati regionalne prilike i realnost”. Ovaj visoki zvaničnik State Departmenta opisao je taj govor kao “jasnu viziju prioriteta Trumpove administracije” u regiji – konkretno, “podsticanje lokalnih aktera da sami traže lokalna rješenja”. Od tada, “događaji su u potpunosti opravdali politiku koju je provodio State Department”, dodao je zvaničnik. “Destabilizirajući akteri su napustili svoje funkcije, neustavni zakoni su povučeni, održani su uspješni izbori, a bosanskohercegovački lideri sada rade na formiranju novih vlada”, istakao je on.
“Na kraju krajeva, Balkanu je potrebno liderstvo zasnovano na partnerstvu, a ne stav poput: ‘Vi ste naše pokorne sluge’, niti bilo kakav osjećaj pritiska – kao da vam neko drži čizmu na vratu”, izjavio je za portal Semafor Aleksandar Saša Jovičić, šef organizacije ‘Srbi za Trumpa’. “Dugo, dugo godina, prije administracije predsjednika Trumpa, upravo je to bio preovladavajući osjećaj koji je dolazio iz te regije.”
Prostor za neslaganje
Trumpova administracija vidi Aldena – Trumpovog lojalistu koji je tokom prvog predsjedničkog mandata radio u State Departmentu – kao idealnog kandidata za preuzimanje politike prema Kavkazu. Visoki zvaničnik State Departmenta izjavio je za portal Semafor da su “uvjereni” kako će Alden “biti izvanredan američki ambasador u Azerbejdžanu”, dodajući da ga “njegovo bogato iskustvo, kako u državnoj službi tako i u privatnom sektoru, čini posebno pogodnim za unaprijeđenje američkih interesa” i “promovisanje regionalne stabilnosti”.
“Ovo je Trumpova administracija; njihovi ambasadori su tu da služe Trumpu. A on je, bez sumnje, veoma lojalan; nesumnjivo je pragmatičan i dobro povezan”, rekla je peta osoba, te dodala: “On svakako ima veoma dobar pristup – i to na visokom nivou – Rubiju i ostatku rukovodstva State Departmenta.”
Njegov izbor potvrđuje da Trumpova administracija ne smatra Aldenovo uplitanje u kreiranje politike prema Bosni i Hercegovini “problemom”, navela je treća osoba: “Ovoj administraciji ne nedostaje samopouzdanja, pa pretpostavljam da vjeruju kako će od Kongresa jednostavno dobiti sve što žele – u ovom slučaju potvrdu imenovanja – jer to obično i dobiju.”
