Evropska komisija u novom izvještaju o Bosni i Hercegovini ocijenila je da se zemlja sve više udaljava od evropskog puta. Napredak nije zabilježen u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i ekonomiji, dok je u viznoj politici registrovano nazadovanje.
Izvještaj, koji obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine, navodi da vlasti i dalje javno podržavaju evropske integracije, ali da ključne reforme nisu usvojene. Rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo je nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije.
Komisija upozorava na slabe nezavisne institucije, sve nezadovoljavajuće upravljanje i znakove zarobljenosti države na svim nivoima vlasti. Većina preporuka iz prošlogodišnjeg izvještaja nije provedena.
BiH mora ukinuti bezvizni režim sa sedam zemalja
U oblasti vizne politike zabilježeno je nazadovanje. Umjesto najavljenog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u periodu od 2025. do 2027. godine, BiH je produžila sezonsko ukidanje viza sa 30 na 60 dana.
Evropska komisija traži ukidanje bezviznog režima za državljane Azerbejdžana, Katara, Kuvajta, Turske, Rusije, Kine i Vanuatua, kao i prestanak sezonskih izuzeća za građane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije. Upozorava da bi postojeća praksa mogla povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU zapadnobalkanskom rutom.
Kao pozitivni pomaci izdvojeni su dolazak Frontexa, čijih je oko 130 pripadnika u septembru 2026. bilo raspoređeno u BiH s izvršnim ovlastima, usvajanje akcionih planova protiv trgovine ljudima i uvođenje biometrijskog prikupljanja podataka u viznom postupku. Radni aranžman s Eurojustom potpisan je u oktobru 2026. godine.
Posljedice Dodikove presude i Mladićeva sahrana
Izvještaj se osvrće i na posljedice presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s funkcije predsjednika Republike Srpske. Uslijedile su institucionalne promjene i prijevremeni izbori, održani 23. novembra 2025. i djelimično ponovljeni 8. februara 2026. zbog nepravilnosti.
Prema ocjeni OSCE/ODIHR-a, izbori su bili profesionalno organizovani, ali obilježeni zapaljivom retorikom. Među kandidatima nije bilo nijedne žene.
Narodna skupština RS-a tokom izvještajnog perioda imenovala je tri vlade, od kojih su dvije podnijele ostavke zbog osporavanja legitimiteta pred Ustavnim sudom BiH. Ustavni sud je u julu 2026. potvrdio ustavnost izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a na osnovu kojih je vođen postupak protiv Dodika.
Komisija posebno upozorava na historijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločina među dijelom političkih lidera, naročito u RS-u. Kao jedan od primjera navodi se sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, kojoj su prisustvovali lideri i političari iz RS-a.
Takve pojave Komisija ocjenjuje kao fundamentalno nespojive s vrijednostima EU, uz napomenu da su odnosi sa Srbijom zbog toga došli pod pritisak.
Izbori održani, ali ključne reforme i dalje čekaju
Govoreći o općim izborima održanim 4. oktobra 2026. godine, Komisija prenosi preliminarne nalaze OSCE/ODIHR-a. Konkurencija je bila stvarna, a izborni dan protekao je uredno. Ipak, zabilježene su tehničke poteškoće, složene procedure glasanja i brojanja te problemi s tajnošću glasanja.
I dalje nisu riješeni problemi zloupotrebe javnih resursa, izbornih sporova i nadzora finansiranja kampanja. Komisija poziva BiH da nakon izbora formira sve izvršne i zakonodavne organe i obnovi opredijeljenost za provođenje reformi.
Ustavne i izborne izmjene potrebne za provođenje presude Sejdić-Finci još nisu usvojene, a radna grupa zadužena za pripremu amandmana nije postigla dogovor.
Parlament usvojio samo 12 zakona
Parlamentarna skupština BiH u izvještajnom periodu usvojila je svega 12 zakona, od kojih pet po hitnoj proceduri. Budžet institucija BiH za 2025. usvojen je tek u novembru te godine, dok je budžet za 2026. usvojen u julu.
BiH ni više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pregovora nema glavnog pregovarača. Komisija upozorava i na potrebu hitnog imenovanja nacionalnog IPA koordinatora, zbog čijeg odsustva sjednica IPA nadzornog odbora nije održana od maja 2022. godine.
Ugroženo gotovo milijardu eura iz Plana rasta
Iako je BiH Reformsku agendu usvojila u septembru 2025, još nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu niti imenovala koordinatora.
Zbog kašnjenja je rok za provođenje reformi skraćen, a indikativna alokacija smanjena za 10 posto. BiH sada može dobiti do 976,6 miliona eura kroz kredite i grantove.
Evropska komisija upozorava da rok za ispunjavanje uslova za prvu tranšu ističe krajem 2026. godine. Ukoliko pravni okvir i potrebni uslovi do tada ne budu ispunjeni, zemlja će izgubiti ta sredstva.
Pravosuđe bez napretka, korupcija i dalje veliki problem
U oblasti pravosuđa i temeljnih prava nije zabilježen napredak. Novi zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni.
Komisija posebno kritikuje izmjene pravila o imovinskim kartonima, kojima je vanjski nadzor zamijenjen procesom pod kontrolom VSTV-a. Zbog toga je misija vanjskog nadzora koju finansira EU prekinuta u junu 2026. godine, a Komisija traži hitno povlačenje ovih izmjena.
Ustavni sud BiH i dalje nema puni sastav, dok je broj neriješenih prvostepenih predmeta krajem 2025. godine premašivao 1,6 miliona. Prosječno trajanje prvostepenih postupaka povećano je s 292 na 299 dana.
Ni u borbi protiv korupcije nije ostvaren napredak. Komisija navodi da od 2022. nijedna agencija za provođenje zakona nije Tužilaštvu BiH podnijela izvještaj o korupciji na visokom nivou. Tokom 2025. podneseno je samo pet izvještaja o slučajevima „obične“ korupcije, a nije zabilježena nijedna nova pravosnažna presuda za korupciju na visokom nivou.
Od 600 zvaničnika na državnom nivou samo je 261 dostavio finansijski izvještaj za provjeru imovinskih kartona. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa utvrdila je pet slučajeva tokom 2025, ali je izrekla samo jednu sankciju.
Federacija BiH i dalje nema provodiv zakon o sukobu interesa, dok je Kanton Sarajevo izdvojen kao primjer konkretnijih rezultata, s 14 osoba protiv kojih su potvrđene optužnice, među kojima su većinom nosioci javnih funkcija.
BHRT pred gašenjem, zabilježeni napadi na novinare
U oblasti slobode izražavanja Komisija nije zabilježila napredak, uz upozorenje na zabrinjavajuće pogoršanje situacije. BHRT se i dalje nalazi u ozbiljnoj opasnosti od gašenja, dok se nastavljaju sudski sporovi između tri javna emitera.
VSTV je tokom 2025. registrovao 25 napada na novinare, dok je udruženje BH novinari zaprimilo 50 prijava. U RS-u je prošle godine podneseno 88 krivičnih prijava za klevetu.
Dodatno se upozorava da 60 posto informativnih portala nema potpun impresum ili ga uopće nema. Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriteriji za oglašavanje iz javnih budžeta još nisu usvojeni.
BiH na sivoj listi FATF-a
U borbi protiv organizovanog kriminala zabilježen je određeni napredak, uključujući novu procjenu prijetnje prema metodologiji Europola i ažuriranje liste kriminalizovanih psihoaktivnih supstanci, prvi put od 2011. godine.
Ipak, oduzimanje imovine i dalje je nedovoljno. Tokom 2025. oduzeto je šest miliona eura u 163 predmeta, dok je godinu ranije taj iznos bio 7,6 miliona eura. Broj zajedničkih istražnih timova smanjen je sa 64 na 17.
Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima, BiH je 19. juna 2026. stavljena na sivu listu FATF-a.
Usporavanje ekonomije i rast nezaposlenosti
Evropska komisija ne bilježi napredak ni u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije. Rast BDP-a usporio je s 2,1 posto u 2025. na 1,7 posto u prvom kvartalu 2026. godine. BDP po stanovniku iznosi 36 posto prosjeka EU.
Inflacija je tokom 2025. iznosila četiri posto, dok je u prvih šest mjeseci 2026. porasla na 4,6 posto. Plate su u 2025. povećane za 14 posto, znatno više od rasta produktivnosti, koji je iznosio oko dva do 2,5 posto.
Nezaposlenost je u drugom kvartalu 2026. iznosila 12,2 posto, dok je među mladima dostigla 32,9 posto. U BiH posluje oko 540 javnih preduzeća, koja zapošljavaju približno 10 posto ukupne radne snage, a njihov dug iznosi 28 posto BDP-a.
Ruski gas i problem „dvije škole pod jednim krovom“
BiH je zadržala potpunu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, ali provođenje sankcija Rusiji, prema izvještaju, otežavaju ministarstva i institucije pod kontrolom SNSD-a.
Komisija upozorava i na potpunu ovisnost BiH o jednom izvoru prirodnog gasa iz Rusije, iako gas čini tri posto ukupne energetske potrošnje.
U obrazovanju se i dalje zadržava praksa „dvije škole pod jednim krovom“ u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu, uprkos presudama Vrhovnog suda FBiH. U školama u RS-u i dalje se ne priznaje naziv bosanskog jezika, a BiH je propustila dva ciklusa PISA testiranja, 2022. i 2025. godine.
Izvještaj navodi i da se još traga za 7.572 osobe nestale tokom rata, dok je u 2025. godini identifikovano 65 osoba.
Šta je Evropska komisija ocijenila pozitivno?
Među pozitivnim pomacima izdvojeni su dolazak Frontexa, saradnja s Eurojustom, usvajanje zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni, kao i prva pravosnažna presuda za negiranje i veličanje genocida, koju je Sud BiH donio u oktobru 2025. godine.
Pozitivno je ocijenjena i presuda Kantonalnog suda u Sarajevu iz februara 2026. kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba, dok je sedma sarajevska povorka ponosa u junu protekla mirno.
Komisija je izdvojila i otvaranje dionica Poprikuše–Nemila i Putnikovo Brdo–Medakovo na Koridoru Vc, oznaku EU misije za klimatski neutralne gradove koju je Sarajevo dobilo u aprilu 2026, otvaranje EIT haba u Sarajevu te sporazum s Hrvatskom o izgradnji Južne plinske interkonekcije, potpisan u aprilu 2026. godine.
