Ministarstvo rada i socijalne politike Hrvatske predstavilo je izmjene Zakona o radu (ZOR), koje se prvenstveno odnose na usklađivanje s direktivama Evropske unije i sudskim presudama. Izmjene donose veću transparentnost plata, dodatno uređivanje platformskog rada i produženje roka za korištenje prenesenog godišnjeg odmora.
S obzirom na to da veliki broj građana Bosne i Hercegovine radi u Hrvatskoj, ove promjene mogle bi biti posebno značajne i za njih.
– Vjerujemo da će ove izmjene i dopune Zakona o radu doprinijeti novom kvalitetu radnih odnosa i radnih prava naših zaposlenika – rekao je ministar rada i socijalne politike Hrvatske Alen Ružić na konferenciji za medije.
Naglasio je da su nastojali osigurati da izmjene što manje opterete poslodavce, posebno kada je riječ o prikupljanju podataka o platama u okviru novog informacionog sistema, prenosi Večernji.ba.
Zakon o radu mijenja se radi usklađivanja s direktivama o transparentnosti plata i platformskom radu, dok se odredbe o godišnjim odmorima usklađuju s presudama Suda Evropske unije. Predviđeno je i usklađivanje s postojećim zakonima koji se odnose na porodiljske i roditeljske naknade, službu u Oružanim snagama Hrvatske, odbranu i osnovnu vojnu obuku, kao i propise iz oblasti civilne zaštite. To se, između ostalog, odnosi na mogućnost da pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) u određenim okolnostima napuste radno mjesto radi obavljanja svojih dužnosti.
Kandidati će prije ili tokom razgovora morati dobiti informaciju o plati
Govoreći o Direktivi o transparentnosti plata, direktorica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum istakla je da je jedna od najvažnijih novina obaveza poslodavca da svakom kandidatu za posao, prije razgovora ili tokom razgovora za posao, saopći početnu platu ili raspon plate za konkretnu poziciju.
– Neće se moći dogoditi da dođete na razgovor, obavite razgovor, dođete do potpisivanja ugovora o radu i tek tada vam neko kaže kolika vam je plata. Možda ste u međuvremenu odbili neki drugi posao, a sada se ispostavi da ćete imati manju platu – pojasnila je Zirdum.
Kako bi se osiguralo jednako plaćanje radnika koji obavljaju poslove jednake vrijednosti, svi poslodavci imat će obavezu vrednovanja radnih mjesta i njihove klasifikacije prema kriterijima kao što su vještine, odgovornost, napor i uslovi rada, bez obzira na spol zaposlenika.
– Morate imati kategoriju radnog mjesta prema opisu i jasne kriterije na osnovu kojih će osoba koja radi na toj poziciji dobiti veću platu. Možete predvidjeti bonuse i nagraditi nečije vještine ili dužinu radnog staža, ali sve ono što ulazi u platu mora biti objektivno i rodno neutralno – istakla je Zirdum.
Novina je i pravo radnika na informacije o platama i prosječnim platama uporedivih radnika.
– Vrlo često se u javnosti govori da će svi znati platu svojih kolega. Nije riječ o tome da ćete znati koliko zarađuje vaš kolega. Imat ćete informaciju o prosječnoj plati na radnim mjestima koja pripadaju vašoj kategoriji, i to razvrstanu prema spolu. Dakle, prosječnu platu, prosječnu platu radnika vašeg spola i prosječnu platu radnika suprotnog spola – pojasnila je Zirdum.
Prema njenim riječima, to je važno kako bi radnici mogli procijeniti da li je došlo do povrede njihovih prava i imaju li osnov za pokretanje sudskog postupka zbog nejednake plate za rad jednake vrijednosti.
Poslodavac će biti dužan radniku dostaviti podatke o platama na njegov zahtjev, a u slučaju neispunjavanja te obaveze može biti prekršajno kažnjen. Za prilagođavanje novim pravilima poslodavcima je predviđeno najmanje šest mjeseci od stupanja zakona na snagu.
Zirdum je navela i da je razlika u platama između žena i muškaraca u Hrvatskoj znatno manja nego u zemljama zapadne Evrope. Ta razlika je 2024. godine u prosjeku iznosila 11,1 posto u Evropskoj uniji, dok je u Hrvatskoj bila 6,6 posto. Direktiva predviđa da se razlika do pet posto smatra prihvatljivom pod određenim uslovima.
Na pitanje novinara da li će izmjene dovesti do povećanja plata radnika koji su trenutno zakinuti, Zirdum je odgovorila da cilj Direktive nije direktno povećanje plata, već uspostavljanje jednakosti. Ipak, dodala je da bi vrednovanje radnih mjesta moglo pokazati da su pojedine pozicije potcijenjene, što bi moglo dovesti do korekcija plata.
Uvodi se Nacionalni sistem transparentnosti plata, država preuzima dio troškova
Kada je riječ o obavezi izvještavanja o platama, čega su se poslodavci najviše pribojavali, Zirdum je navela da će svi poslodavci koji imaju više od 100 zaposlenih morati dostavljati izvještaje o platama radi utvrđivanja razlika između plata muškaraca i žena.
Poslodavci koji imaju od 100 do 150 zaposlenih izvještavat će svake tri godine, dok će oni s više od 250 zaposlenih izvještaje dostavljati svake godine.
Izmjenama Zakona o radu uvodi se Nacionalni sistem transparentnosti plata (NSTP), koji će poslodavcima omogućiti povezivanje njihovih sistema za obračun plata s jedinstvenim informacionim sistemom, kako bi se izvještaji mogli automatski generisati.
Sistem će uspostaviti Finansijska agencija (Fina), a njegova procijenjena vrijednost iznosi oko 750.000 eura. Zirdum je istakla da država na taj način preuzima dio troškova poslodavaca i olakšava im dostavljanje potrebnih podataka.
Dodala je da će biti pojednostavljeno i pripremanje obrazloženja u slučajevima kada se utvrdi postojanje razlika u platama, ocijenivši da je riječ o značajnom iskoraku u odnosu prema poslodavcima.
Ministarstvo rada je u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) izradilo i metodologiju za procjenu plata, koja je već dostupna na internetu. Ona će poslodavcima omogućiti procjenu i poređenje vrijednosti različitih radnih mjesta, kako bi mogli uspostaviti platne strukture i razvrstati zaposlenike prema odgovarajućim kategorijama.
Strožija pravila za platformski rad
Kada je riječ o platformskom radu, Zirdum je navela da nema potrebe za većim izmjenama postojećih zakonskih odredbi, već je riječ o njihovom dodatnom usklađivanju.
Ipak, proširuje se solidarna odgovornost, s namjerom da digitalne platforme preuzmu veću odgovornost za agregatore s kojima sarađuju, a koji su formalni poslodavci radnika.
Prema podacima iz sistema JEER za 2025. godinu, u Hrvatskoj posluju četiri digitalne radne platforme i 2.336 agregatora. Za platforme je tokom prošle godine radilo 21.704 osoba.
Suprotno uvriježenoj percepciji javnosti, većina njih su hrvatski državljani – ukupno 16.925 osoba. Strani radnici čine približno četvrtinu zaposlenih i uglavnom rade u dostavi, dok u sektoru prijevoza pretežno rade hrvatski državljani, navela je Zirdum.
Produžava se rok za korištenje prenesenog godišnjeg odmora
Jedna od važnijih novina odnosi se na korištenje prenesenog godišnjeg odmora.
Pravilo prema kojem se „stari“ godišnji odmor, u pravilu, mora iskoristiti do 30. juna naredne godine ostaje na snazi. Međutim, ako radnik zbog objektivnih razloga, poput bolovanja ili korištenja roditeljskih prava, nije mogao iskoristiti godišnji odmor, dobit će mogućnost da to učini do 31. decembra.
Ako ni do tada ne bude u mogućnosti iskoristiti preostale dane zbog ponovne spriječenosti, imat će dodatna tri mjeseca za njihovo korištenje.
Na taj način rok za korištenje prenesenog godišnjeg odmora može biti produžen na ukupno 15 mjeseci od završetka godine u kojoj je radnik ostvario pravo na godišnji odmor.
Ova izmjena predstavlja usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s presudama Suda Evropske unije.
Nacrt prijedloga izmjena Zakona o radu od ponedjeljka poslijepodne dostupan je u okviru javnog savjetovanja, gdje se mogu pogledati svi detalji predloženih izmjena.
