Stan od 40 kvadrata, stara gradnja u naselju Hrasno u Sarajevu prodaje se za 240.000 KM. Kvadrat stana u Centru je 8.000 KM po kvadratnom metru pa za stan od 50 kvadrata treba izdvojiti 400.0000 KM. Prosječna cijena kvadrata stana u Novom Gradu je između 3.500 do 5.750 KM, a u Starom Gradu od 3.000 do 8.000 KM.
U Novom Sarajevu cijene se kreću od 4.500 do 7.700 KM po kvadratnom metru, a na Marijin Dvoru cijene idu do 6.600 KM po kvadratu, prenosi Faktor.
Lokacija određuje cijenu
Kada vidite ove cifre zamanta vam se u glavi, ali stanovi se prodaju, nove zgrade se grade i svaki pa i najskuplji stan nađe kupca.
Kako navodi Altijana Medić, vlasnica agencije za nekretnine Talco, cijene nekretnina su posljednih godina skočile i teško je očekivati da budu manje.
– U Sarajevu variraju cijene kvadrata stanova u starogradnji i novogradnji, ali cijenu i dalje određuje lokacija i to je nešto što se ne mijenja godinama.
Ono što je primjetno je da se više traže manji stanovi i oni su daleko skuplji od većih stanova jer je kod njih maksimalno iskorišten prostor.
Također, daleko više se traže stanovi starije gradnje jer je raspored prostorija daleko bolji i atraktivniji su za kupce jer se nove zgrade ne nalaze na privlačnim lokacijama.
Kupcima nije važno ni da li je stanogradnja adaptirana jer im je najbitniji raspored prostorija – kaže Medić.
Uprkos divljanju cijena nekretnina
Stanovi u Sarajevu se prodaju kao ludi, kvadrat košta od 3.000 KM pa do 11.000 KM za one s dubljim džepom
Lokacije koje su najatraktivnije za kupce su centar grada, a zatim ih slijede općine Novi Grad i Novo Sarajevo.
– To nije pravilo, jer neko traži stan na Stupu, a nekome je atraktivan i Stari Grad i ništa ne možemo generalizovati. Sve zavisi od kupca do kupca. To su centar grada, zatim općine Novi Grad i Novo Sarajevo.
Na cijene stanova mnogo utječe i spratnost. Stanove u prizemlju i zadnjim spratovima skoro niko i ne traži, a najviše su na cijeni oni od prvog do četvrtog sprata.
Što se tiče kupaca stanove kupuju investitori kao i oni koji kupuju stanove za dalje reinvestiranje i preprodaju kao i oni koji stan kupuju namjenski za iznajmljivanje. Jedan dio kupaca su i mladi bračni parovi – navela je Medić.
Medić dodaje da, kada je u pitanju kupovina stanova, da je skoro podjednak udio keša i kredita.
– Banke su likvidne i moraju plasirati sredstva, a naši građani su prezaduženi i nisu baš svi kreditno sposobni. I tu imamo disbalans jer veliki dio građana bi podigao kredit, ali ne može, a iako ga podigne teško otplaćuje rate ukoliko nema pomoć sa strane.
Generalno, onaj ko ima nešto da naslijedi to uglavnom proda pa uloži u neku novu nekretninu – istakla je Medić.
Kada se vide cijene stanova, pitanje je koliko mladih sebi uopće može kupiti stan. Ako imamo bračni par koji zarađuje naprimjer 3.500 KM, a ima kredit od 300.000 KM, teško da će moći preživjeti jer im mjesečna rata kredita u prosjeku dođe 1.700 – 1.800 KM.
Fiskalna politika
Da jako malo mladih uopće može podići kredit i plaćati ratu kaže i Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
– Svugdje u svijetu, a pogotovo u BiH mladi su najranjivija kategorija i teško dolaze do krova nad glavom. Jedino ako im roditelji pomognu ili ako imaju kuću pa mogu organizovati život.
Mi imamo problem koji traje godinama, a koji se ne rješava, a to je bespravna gradnja, odnosno legalizacija. Kada bi se to riješilo, cijene nekretnina bi pale i imali bismo drugačiju sliku na tržištu.
Druga stvar je što mi nemamo nikakvu fiskalnu politiku kada je u pitanju oporezivanje nekretnina pa smo i tu u minusu.
Imamo neke subvencije ali i to je nedorečeno, jer ne znamo ko i na koji način treba biti subvencioniran, tako da mladi teško mogu do stana putem kredita. Jedan mali dio da, ali većina nije u prilici kreditno se zadužiti – rekao je Čavalić
