Danas je neizmjerno važno, da se svi zajedno snažnije okrenemo ka stvaranju države u kojoj će svi građani imati jednaka prava na svakom pedlju Bosne i Hercegovine. Važno je da takvo opredjeljenje pokažemo djelima, uz poštivanje i uvažavanje civilizacijskih vrijednosti modernog društva. Naše različitosti, koje su višestoljetno bogatstvo ove zemlje, moramo usmjeriti u izgradnju boljeg života za sve građane, poručio je Ramiz Salkić, potpredsjednik manjeg bh. entiteta Republika Srpska (RS), povodom 25.novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, piše Preporod.
Ovaj datum slavi se samo u Federaciji BiH i neradni je dan, dok se u Republici Srpskoj ovaj dan ne smatra praznikom. No, Bošnjaci koji žive na ovim prostorima čuvaju sjećanja na ovaj datum i obilježavaju ga.
Višestoljetna ideja naše domovine kao jedinstvene i nedjeljive države u kojoj će svi građani imati jednaka prava, a koja je potvrđena 25. novembra na zasjedanjuZAVNOBIH-a, do danas je ostala jedna od najvećih vrijednosti na kojoj se mora graditi evropska budućnosti BiH. Ova ideja, koja je utkana u hiljadugodišnje tkivo naše domovine, sačuvala je i izgradila Bosnu i Hercegovinu, te pokazala da je ovo jedini ispravan put za sve građane – kazao je Salkić.
Prema njegovim riječima, iako postoje osporavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, datuma na kojeg su pečat stavili građani svih nacionalnosti vjerujući u ideju multietnične države, ovih dana će jedan od najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj historiji biti obilježen širom naše domovine i dijaspore.
Njegovanje ovog značajnog datuma u Zvorniku, Janji, Bratuncu, Prijedoru, Banja Luci, Srebrenici i drugim krajevima bh. entiteta RS, pokazuje da su Bošnjaci opredijeljeni za izgradnju jedinstvene i demokratske države u kojoj se uvažavaju i poštuju prava svih građana. Bošnjaci u ovom dijelu naše zemlje pokazuju i da su garant očuvanja Bosne i Hercegovine u granicama potvrđenim na zasjedanju ZAVNOBIH-a. Naše opredjeljenje je da gradimo zemlju istrajavajući na istini i pravdi, a naš najveći prioritet mora biti razvoj ekonomije i zapošljavanje svih naših građana – naveo je Salkić.
Posebna pažnja, ističe, mora se posvetiti Bošnjacima u bh. entitetu RS, kojima je uz realizaciju ekonomskih projekata neophodno obezbijediti sistemska prava, jednake mogućnosti i jednaka prava sa drugim građanima.
Naša domovina nosi teško historijsko breme, a najveći teret je na plećima Bošnjaka kao najmnogoljudnijeg naroda. Moramo biti svjesni da ideologije, koje su u proteklim stoljećima pokušale podijeliti i razoriti ovu zemlju, ne miruju ni danas. Naša obaveza je da na višestoljetne laži, koje prerastaju u patologiju, odgovaramo neupitnim historijskim činjenicama. Da podsjećamo na Povelju Kulina bana, na Kraljevinu Bosnu, na bh. velikane i bogatu historiju naše domovine, koja je pregazila sve one koji su negirali i atakovali na Bosnu i Hercegovinu. Naš odgovor su i naše manifestacije i zastave koje će se vijoriti u Doboju, Janji, Zvorniku, Bratuncu, Srebrenici i drugim mjestima širom BiH. Naša poruka, koja se proteže još od srednjovjekovne Bosne, jeste da je BiH država u kojoj će i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati i svi ostali građani, imati ista prava, mogućnosti i slobode na cijeloj teritoriji naše domovine. To je ideja u koju vjerujemo i od koje, uprkos svemu, nikada nećemo odustati – naveo je Salkić.
Dodaju kako u tu ideju vjeruju i svi oni koji su se nakon agresije, etničkog čišćenja i genocida, vratili na svoja ognjišta, ali i oni koji trenutno žive izvan BiH.
Oni su jedan od temelja očuvanja BiH i svoju predanost i ljubav prema domovini pokazuju na svakom koraku. Zbog toga, u budućnosti, država mora snažnije, kao nikada do sada, odgovoriti na potrebe i zahtjeve građana koji su se vratili na prostor bh. entiteta RS, ali i onih koji žive izvan domovine – ukazao je Salkić.
Potpredsjednik RS-a dotakao se i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je, kako navodi, zaustavio rat ali je i donio nepravdu da žrtve genocida žive u entitetu koji nepravedno nosi naziv samo po jednom narodu.
Žive u entitetu čija vlast konstantno negira žrtve, veliča ratne zloćince i negira sudski dokazani i presuđeni genocid nad Bošnjacima. Vlast u ovom entitetu one koji su osuđeni za genocid nad Bošnjacima, udruženi zločinački poduhvat, terorisanje građana Sarajeva smatra stvaraocima ovog entiteta. Sve ovo što danas ćini vlast u ovom entitetu prestavlja završnu fazu genocida. Bošnjaci u ovakvom ambijentu i okolnostima kakve su danas teško da će moći trajno opstati u ovom entitetu ako se nešto suštinski ne promjeni. Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma nije proveden suštinski, on je samo formalno proveden. Bošnjaci i Hrvati koji su protjerani iz ovog dijela Bosne i Hercegovine dobili su priliku za povratak. U procesu povratka dobili su podršku u obnovi infrastrukture, stambenih jedinica, vjerskih objekata i podršku za obnovu pojedinačnih porodičnih gazdinstava. Sva ova davanja spadaju u segment socijale, unapređenja životnih uslova. Međutim, suštinski nikad nisu obezbjeđena jednaka prava i jednake mogućnosti povratnicima – podcrtao je Salkić.
Ističe kako na ovom polju nije dovoljno rađeno niti je to bio prioritet onima koji su provodili Dejtonski mirovni sporazum.
Ustavom entiteta je definisano članom 97. da će u institucijama entiteta biti zastupljenost konstitutivnih naroda u skladu sa popisom iz 1991. godine. Na implementaciji ovog člana Ustava niko nije radio od predstavnika međunarodne zajednice. Odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda definisano je da su Srbi, Bošnjaci, Hrvati konstitutivni na cijeloj teritorije BiH, iz čega proizilazi da trebaju imati jednaka prava i jednake mogućnosti. Mi danas imamo asimetrična rješenja u ustavima entiteta koja ne daju jednaka prava i jednake mogućnosti svim konstitutivnim narodima u procesu donošenja odluka i zaštite pojedinačnih i kolektivnih prava – navodi Salkić.
Suštinski povratak je, pojašnjava, trebao podrazumijevati multietničke lokalne i entitetske institucije, javna preduzeća i sve javne ustanove.
Danas, kako kaže Salkić, u ovom entitetu u svim ovim institucijama zaposleno je ispod jedan posto Bošnjaka, a još manje Hrvata.
Mlade osobe, Bošnjaci i Hrvati, koje završavaju srednju školu i fakultete u ovom entitetu ne mogu pronaći posao u javnom sektoru što ih tjera da posao traže izvan entiteta ili izvan Bosne i Hercegovine. Na ovaj način se provodi moderno etničko čišćenje mirnodopskim metodama. Da je povratak suštinski proveden danas bi u institucijama entiteta, lokalnih zajednica, agencijama, javnim preduzećima bilo zaposleno više hiljada Bošnjaka i Hrvata što bi omogućilo život i egzistenciju desetina hiljada onih koji su se vratili da ostanu i žive na svojim ognjištima.
Bez rješavanja stvarnih statusnih prava, stvaranja ambijenta jednakih prava i jednakih mogućnosti, uklanjanja asimetričnih rješenja u ustavima entiteta aneks VII nikad neće biti proveden na način kako je to bilo zamišljeno. Da se protjerani vrate i imaju ista prava sa drugim građanima kako je to bilo prije progona. Bez suštinske provedbe aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma upitna je budućnost i opstanak Bosne i Hercegovine kao države u granicama pod kojim je prizanata i primljena u Ujedinjene nacije. Oni koji osporavaju prava Bošnjacima u ovom entitetu to znaju. Zbog toga provode sistemsku diskriminaciju pri zapošljavanju, u obrazovnom procesu i svim drugim segmentima života u ovom entitetu – kaže Salkić.
Odgovornost za ovo stanje je kako navodi Salkić, na svim, ali ne podjednaka.
Najveća historijska odgovornost će biti na onima koji su mogli i morali najviše uraditi, a najmanja na onima koji su mogli najmanje uraditi. Najviše što su mogli uraditi oni koji su se vratili oni su i uradili. Vratili su se na svoja ognjišta. Oni koji su trebali da obezbjede jednaka prava i jednake mogučnosti su zakazali. To je međunarodna zajednica i država Bosna i Hercegovina. Oni su morali da privole i natjeraju entitet da poštuje evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama, državni i entitretski ustav što danas nije slučaj u ovo entitetu – poručio je Salkić.
