Poslanici Evropskog parlamenta glasali su danas, 10. februara, za izmjene zakona koje daju šira ovlašćenja za deportaciju tražilaca azila, uključujući mogućnost njihovog slanja u zemlje u kojima nikada nisu boravili, čime se približio uspostavljanju centara za migrante i tražioce azila van teritorije Evropske unije (EU), ali pod uslovom da postoji sporazum između države članice EU i zemlje prijema.
U posebnom glasanju, poslanici su podržali i formiranje liste EU “sigurnih trećih zemalja”, što znači da će zahtjevi za azil iz tih država biti obrađivani po ubrzanoj proceduri, uz manju vjerovatnoću odobravanja.
Migranti mogu biti poslani i u zemlje s kojima nemaju veze
Prema novim pravilima, čija se primjena očekuje od juna, a koje su podržali poslanici desnog centra i krajnje desnice, osoba koja traži azil može biti deportovana u državu van EU čak i ako je kroz nju samo prošla ili sa njom nema nikakvu vezu, prenosi Gardijan.
Kako pojašnjava britanski list, ovom odlukom faktički se potvrđuju sporazum Italije sa Albanijom, kao i dogovor nizozemske vlade sa Ugandom o deportaciji osoba kojima je azil u Nizozemskoj odbijen.
Na listi “sigurnih trećih zemalja” se nalaze sve zemlje kandidati za članstvo u EU, uključujući Gruziju i Tursku, ali i Bangladeš, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Maroko i Tunis.
Oštre kritike nevladinih organizacija
Koalicija od 39 nevladinih organizacija saopštila je da proglašavanje Tunisa “sigurnom zemljom” uskraćuje državljanima te zemlje pravo na individualnu i pravičnu procjenu zahtjeva za azil.
Italijanski evroposlanik Alesandro Ćirijani, koji je predvodio rad EP na listi sigurnih zemalja, ocijenio je da usvojene mjere predstavljaju “početak nove faze” u kojoj se migracijama “više ne trpi, već upravlja”.
Evropska unija je pooštravala azilna pravila još od migrantske krize 2015. godine, kada je više od 1,3 miliona ljudi zatražilo azil, dok je taj trend dodatno ubrzan jačanjem nacionalističkih i krajnje desnih stranaka na izborima 2024. godine.
Zagovornici novih mjera tvrde da one podrivaju poslovni model krijumčara ljudi, dok humanitarne organizacije upozoravaju da bi mogle da dovedu do prisilnog vraćanja ljudi u zemlje u kojima nemaju nikakvu zaštitu.
Međunarodni komitet za spasavanje (IRC) ocijenio je odluku Evropskog parlamenta kao “duboko razočaravajuću”, upozorivši na rizik od zloupotreba i kršenja prava migranata, prenosi Tanjug.
