Zdravstveni radnik javno progovorio o smrti Adema Jušića: “Sedam sati bez jasne dokumentacije nije sitnica, to je suština slučaja”.
Povodom smrti rahmetli Adema Jušića, javnosti se obratio zdravstveni radnik koji je, kako navodi, zbog “preteške tišine” i brojnih neodgovorenih pitanja odlučio iznijeti stručni osvrt na postupanje nakon prijema pacijenta u zdravstvenu ustanovu piše Crna-Hronika.
U svom javnom obraćanju ističe da mu cilj nije politička poruka, niti “linč i prozivanje pojedinaca”, već potreba da se razjasni “ozbiljan raskorak između onoga što medicinska struka zna da je ispravno i onoga što se, prema dostupnim podacima, zaista desilo”.
Autor obraćanja, doktor Sandi Demirović, naglašava da se ne bavi uzrokom povrede niti okolnostima nesreće, već isključivo periodom od prijema pacijenta u bolnicu do prebacivanja na intenzivnu njegu, gdje, prema njegovim tvrdnjama, postoje najveće nejasnoće.
Kako navodi, Adem Jušić je zapriman 01.01.2026. godine oko 02:30 sati, a CT dijagnostika završena je u 03:56 sati. Nalazi su, prema navodima, pokazali:
kolaps desnog plućnog krilaobiman hemopneumotoraksprijelome okrajaka više rebaraU periodu između 04:00 i 05:45 urađena je torakalna drenaža, ali autor upozorava da to “nije kraj zbrinjavanja, nego tek početak faze pojačanog nadzora”, jer ovakve povrede nose visok rizik od progresivnog krvarenja, respiratorne insuficijencije i hemoragičnog šoka.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da je pacijent, uprkos teškoj kliničkoj slici, ostao na običnom hirurškom odjelu bez stalnog nadzora vitalnih funkcija.
“Pacijent sa hemopneumotoraksom i aktivnom drenažom ne smije biti bez stalnog monitoringa. To nije stabilan pacijent”, navodi se u obraćanju, uz isticanje da bi morao postojati jasan plan praćenja saturacije, pulsa, krvnog pritiska, disanja, drenažnog sadržaja i laboratorijskih nalaza.U tekstu se navodi i svjedočenje bliskog prijatelja koji je pacijenta posjetio u 05:45, te ponovo oko 09:00 sati, kada ga je, prema tvrdnjama, zatekao u jakim bolovima, nemiru i vidnom pogoršanju.Prijatelj tvrdi da je pacijent tražio pomoć, ali da je medicinska sestra kazala kako ljekar tada nije bio prisutan na odjelu.
“Ovdje se postavlja neugodno, ali neizbježno pitanje: ko je u tom trenutku bio odgovoran za procjenu stanja pacijenta?”, stoji u obraćanju.
Autor upozorava da su laboratorijski nalazi oko 11:00 sati pokazali drastičan pad hemoglobina sa 8,5 (u 03:05) na 5,1, uz pad eritrocita, što je, prema njemu, jasan znak masivnog gubitka krvi.Također navodi da je u 14:40 hemoglobin bio još niži (4,5), što ukazuje da krvarenje nije nastalo “odjednom”, nego da je trajalo satima.
“Hemoglobin ne pada sam od sebe. To je proces koji se morao prepoznati ranije”, navodi zdravstveni radnik, uz tvrdnju da je pacijent po prijemu na intenzivnu njegu već imao kliničku sliku hemoragičnog šoka i akutne respiratorne insuficijencije.Najvažnije pitanje, kako ističe, odnosi se na gotovo sedam sati koji se ne dokumentuju jasno u otpusnom pismu.
“Sedam sati kod ovakvog pacijenta nisu tehnički detalj. To nisu rupe u papiru – to su rupe u zbrinjavanju”, poručuje.U zaključku obraćanja navodi se da cilj nije osveta, već istina i odgovornost sistema, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponovile.
“Rahmetli Adem Jušić nije morao umrijeti tog dana. Ali je ostavljen u sistemu koji nije reagovao na vrijeme”, stoji u završnoj poruci.Podsjeća se i da su do sada objavljena tri saopštenja – iz KB Bihać, Ministarstva zdravstva USK-a i Tužilaštva USK-a – u kojima je izraženo žaljenje i potvrđeno da se provodi istraga, ali autor naglašava da javnost zaslužuje precizno objašnjenje svakog koraka liječenja nakon nesreće.
