Ponedjeljak, 19.01.2026.

Produžen pritvor bivšem direktoru Doma penzionera Tuzla i njegovoj saradnici

Petak, 16.01.2026. | Najnovije | Vijesti

Kantonalni sud u Tuzli donio je rješenje o produženju pritvora Mirsadu Bakaloviću, bivšem direktoru Doma penzionera Tuzla i njegovoj saradnici Zinaidi Razić Halilović, šefici Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opšte poslove i članice Upravnog odbora.

Njima se pritvor produžava za mjesec dana, te može trajati do 14. februara tekuće godine.

Bakalović i Razić Halilovićeva se terete da su kao saučesnici počinili krivično djelo teška krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti.

“Bakalović je osumnjičen i za produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja”, navode iz Kantonalnog suda Tuzla.

Sud je osumnjičenima produžio pritvor u trajanju od po jedan mjesec, a s obzirom na to da je našao da je navedeni period dovoljan da se preduzmu potrebne radnje u cilju okončanja istrage.

“Pritvor prema osumnjičenima je produžen zbog postojanja vanrednih okolnosti, jer se radi o posebno teškom krivičnom djelu s obzirom na posljedice, činjenice da je mjesto izvršenja javna ustanova koja je od posebnog društvenog značaja, a u kojoj je bilo smješteno oko 180 starih osoba, kao i zbog uznemirenosti izazvanom događajem i posljedicama istog, a cijeneći veliki interes javnosti”, stoji u saopštenju Suda.

Dodaje se i da bi puštanje na slobodu osumnjičenih rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda.

Podsjetimo, Mirsad Bakalović uhapšen je nakon požara u Domu koji se desio 4. novembra, a u kojem je stradalo 17 osoba. Požar u Domu penzionera u Tuzli nastao je kao posljedica kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika, koji je bio priključen u utikač, stisnut između madraca na krevetu, zida i metalnog dijela kreveta u sobi jednog od štićenika.

Osumnjičenima se na teret stavlja da su, kao odgovorna lica u Domu penzionera Tuzla, u periodu od februara 2024. do 4. novembra 2025. godine, svjesno propustili da organizuju i provode propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika, iako su znali da se radi o objektu visokog rizika uvrštenom u prvu kategoriju rizika od požara i u kojem borave posebno ranjive kategorije korisnika.