Iskustva iz proteklih godina jasno pokazuju da se najveće prometne gužve stvaraju u danima pred Božić, posebno vikendom, kada se najveći broj ljudi odlučuje na put. Tada se kolone vozila protežu kilometrima, a zadržavanja na granicama često traju satima.
U gradovima zapadne Europe ovih dana polako se zatvaraju uredi i tvornice, barem ondje gdje radi dijaspora. Mnogi već ovog vikenda kreću prema svojim domovima. Počinju poznate pripreme – kupnja darova, igračaka i slastica, slaganje prtljage i polazak na put dug stotinama, nerijetko i više od tisuću kilometara.
Za velik broj ljudi povratak kući za praznike predstavlja emotivni vrhunac godine, trenutak koji briše mjesece razdvojenosti. Ipak, svako takvo putovanje nosi isto pitanje koje se ponavlja iz godine u godinu: koliko će se čekati na granici. Ove zime odgovor bi mogao biti jednostavan – dugo.
Dolazak dijaspore, prije svega iz Njemačke, Austrije i Švicarske, već je osjetan na europskim cestama, a kako se približavaju praznici, promet dodatno jača. Hrvatska i ove godine ima ulogu glavne tranzitne zemlje prema Bosni i Hercegovini, zbog čega granični prijelazi ponovno postaju mjesta na kojima se u kratkom vremenu susreću umor, nervoza i nestrpljenje.
Puni prtljažnici i duga čekanja
Najizraženije gužve redovito se bilježe upravo u danima pred Božić. Kolone se protežu kilometrima, a čekanja se mjere satima, osobito za one koji na granicu stižu nakon cjelodnevne vožnje iz zapadne Europe. Dvanaest ili više sati za volanom ostavlja traga, a svaka dodatna minuta provedena u mjestu dodatno pojačava iscrpljenost.
U automobilima su često djeca, stariji članovi obitelji i puni prtljažnici, a problem putnicima ne predstavlja samo duljina čekanja, već i neizvjesnost. Nitko ne zna hoće li se kolona pomaknuti za nekoliko minuta ili će se stajati sat vremena. Upravo ta nepredvidivost čini čekanje težim od samog puta.
Prometne službe i policija upozoravaju da se u narednim danima očekuje znatno veći broj putnika iz smjera zapadne Europe prema jugoistoku kontinenta, a time i prema Bosni i Hercegovini. Posebno opterećenje očekuje se na jugu Hrvatske, gdje ograničeni kapaciteti graničnih prijelaza i konfiguracija terena brzo stvaraju zastoje koje je teško razbiti u kratkom roku.
Iako policija pojačava rad i otvara maksimalan broj prometnih trakova, infrastruktura ima svoja ograničenja koja se u blagdanskim danima neminovno pokažu. Gušći promet već je primjetan i na glavnim cestovnim pravcima, kao i na naplatnim postajama, gdje se dodatno usporava ionako dug put.
Zbog toga policija savjetuje vozačima da, koliko god je moguće, izbjegavaju najopterećenije termine, planiraju put unaprijed i razmotre alternativne pravce i granične prijelaze. Ipak, mnogima takva fleksibilnost ne postoji jer su godišnji odmori kratki, a želja da se Badnjak provede kod kuće jača od svih upozorenja.
Gužve koje se pamte, ali i prihvaćaju
Unatoč svemu, većina putnika gužve prihvaća kao neizbježan dio blagdanskog povratka. Čekanje na granici postaje gotovo ritual, tema koja se godinama prepričava i uspoređuje s prethodnim iskustvima. Rečenice poput “prošle godine bilo je gore” ili “ove smo imali sreće” ponavljaju se iznova.
Iza njih, međutim, stoji stvaran umor i iscrpljenost, zbog čega policija stalno apelira na vozače da budu oprezni, prave pauze i ne riskiraju sigurnost zbog nekoliko izgubljenih minuta.
Božić je vrijeme okupljanja i povratka kući, a put do tog trenutka rijetko je idiličan. Ipak, kada se granica napokon ostavi iza sebe, umor se brzo zaboravlja. Ostaje osjećaj da se, unatoč svemu, putovanje isplatilo. Do tada vozačima preostaju strpljenje, oprez i nada da će put, koliko god bio dug, završiti sigurno i bez većih problema.
