Bosanci i Hercegovci nikada nisu bili zaduženiji ukupni krediti stanovništva prema bankama u BiH premašili su 14 milijardi konvertibilnih maraka, a samo za kupovinu i izgradnju stanova i kuća građani duguju više od 3,5 milijarde KM, pokazuju najnoviji podaci Centralne banke BiH.
Rast zaduženja posljedica je sve težih ekonomskih prilika, niskih primanja i visoke inflacije. Samo potrošački nenamjenski krediti, koje građani najčešće uzimaju da pokriju svakodnevne troškove, iznose više od 10 milijardi KM. Prema podacima CBBiH, taj iznos je u rujnu bio 10,06 milijardi, dok je mjesec ranije iznosio 9,98 milijardi KM što pokazuje kontinuirani rast.
Za stambene kredite, odnosno izgradnju i kupovinu novih objekata, građani duguju 2,23 milijarde KM, dok su krediti za kupovinu postojećih stanova i kuća dosegli 1,27 milijardi KM. Ukupno, građani BiH su za rješavanje stambenog pitanja podigli kredite u vrijednosti većoj od 3,5 milijarde KM, što potvrđuje i rast potražnje u građevinskom sektoru.
U Federaciji BiH vrijednost prodatih nekretnina u prvoj polovini 2025. godine iznosila je gotovo 868 miliona KM, što je povećanje od 3% u odnosu na prošlu godinu, iako je broj realizovanih ugovora pao za 11%. Cijene su rasle – stanovi 7%, kuće 11%, dok je cijena građevinskog zemljišta pala za 6%. Najaktivniji gradovi po broju prodanih stanova bili su Tuzla, Sarajevo (Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad), Zenica, Mostar i Travnik.
Sindikalna potrošačka korpa za rujan iznosila je 3.431 KM, dok je prosječna plata u FBiH bila 1.628 KM. To znači da prosječna plata pokriva tek 47% troškova života, a minimalna jedva 29%. Ostatak građani nadoknađuju kreditima, zadužujući se i za najosnovnije potrebe: hranu, grijanje, školovanje djece, registraciju automobila.
Ekonomisti upozoravaju da se BiH suočava s nekretninskim balonom i sve većim rizikom prezaduženosti stanovništva. Iako su pojedine fiskalne reforme, poput smanjenja doprinosa, pohvalne, stručnjaci ističu da su potrebne ozbiljnije promjene u fiskalnoj politici i tržištu rada te veće podrške investicijama i privatnom sektoru kako bi se osigurao održiv rast bez oslanjanja na kredite.
Od ostalih oblika zaduženja, krediti za kupovinu automobila dostigli su 10,8 miliona KM, dok krediti po kartičnom poslovanju iznose 278,8 miliona KM. Sve to pokazuje da građani sve češće posežu za bankarskim pozajmicama ne samo za luksuz, već za osnovni životni standard – i da kredit postaje novo “normalno” u BiH ekonomiji.
