U nedjelju, 26. oktobra u 3 sata ujutro završava ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unazad, i počinje zimsko računanje vremena.
Još jedan dodatni sat u danu mnogima pričinjava veselje. Neki će ga iskoristiti za duže spavanje, a mladi će moći ostati sat duže vani. No svako mijenjanje sata, bilo da se pomiče unazad kao što je slučaj zimi, ili unaprijed u proljeće, izbacuje naše tijelo iz “tračnica”
Slično je kao i kad putujete avionom i mijenjate vremenske zone. Ako letite na istok gubite vrijeme. Isprovocirani raniji odlazak na krevet uzrokovat će poteškoće sa snom i vjerojatno ćete duže biti budni tu noć. Ako letite na zapad, dobit ćete ekstra sate. Zaspat ćete lakše, ali imat ćete problema sa buđenjem.
Svako od nas drugačije podnosi tu promjenu. Neki će se privknuti lakše, neki teže. U pravilu svima treba otprilike jedan dan da se njihovo tijelo prilagodi na jedan ekstra sat. No neki ljudi posljedice mogu osjećati još sedmicu
Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava. Te promjene najlakše padaju noćnim pticama koje imaju dodatan sat za svoje noćne aktivnosti, potvrdila su istraživanja.
Pomicanje sata utječe na unutrašnji sat i može poremetiti hormonalnu sliku što pak uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog vraćanja sata unazad ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilike kao što je južina.
Budući da je svjetlo najvažnija karika u našem dnevnom ritmu pokušajte se po danu što više izlagati svjetlu. Čim počne padati mrak svjetlo prigušite. Nije dobro po noći biti izložen jakom svjetlu jer šalje poruku tijelu da biste trebali biti razbuđeni, umjesto da se ono počne odmarati. Ako idete po noći na toalet, nemojte paliti jaka, velika svjetla. Pokušajte osigurati lampicu koja vas neće razbuđivati i ometati već ometen cirkadijalni ritam. Tako biste trebali omogućiti da što bolje pratite prirodni unutarnji sat. Noć je za odmaranje, dan za aktivnosti.
Unatoč tome što tijelo zimski prijelaz lakše podnosi, valja ga pripremiti na pomicanje sata. Preporučuje se izbjegavati teške obroke u večernjim satima kao i alkohol jer remete ritam spavanja. Oni nepovoljno utječu na ravnotežu hormona zbog čega teže zaspimo i budimo se. Tešku hranu treba izbjeći najmanje tri sata prije odlaska na počinak, a kafu popiti najkasnije do pet sati popodne jer bi se u suprotnom mogla javiti nesanica.
Higijena spavanja odnosi se na ono što možete poduzeti da stvorite ugodnu atmosferu za spavanje. To znači da eliminišete kofein i alkohol tu večer, da vježbate par sat prije spavanja, uvedete uspavljujuće rituale poput tople kupke, a ako vam to odgovara, možete nositi i masku za oči i čepiće za uši. Također, za ovu atmosferu bitno je lijegati i buditi se svaki dan u isto vrijeme.
Istraživači su posve sigurni da je pomicanje sata i u proljeće krivac za veći broj saobraćajnih nesreća ponedjeljak nakon promjene. Uzrok je poremećen san i manjak koncentracije koji nastaje uslijed toga. To se odnosi uglavnom na fizički zahtjevne poslove – poput rudara, taksi vozača, radnika na gradilištu.
Duže surfanje bezveze na poslu – iako to nije ništa što bi moglo ikoga fizički ugroziti, finansijski šteti kompanijama. Zaposlenici su jednostavno preummorni i slabo koncentrisani pa dnevno puno više bez cilja surfaju nakon ove promjene.
Sve ove nuspojave češće su kod proljetnog pomicanja sata jer ljudi gube sat vremena sna i to je promjena na koju se teže privikavaju nego na ovu zimsku, kada dobivaju ekstra sat.
Prvi je ideju o promjeni sata predstavio američki izumitelj Benjamin Franklin, koji je u 18. stoljeću smatrao da se pomicanjem sata unatrag ljeti iskorištava više dnevnog svjetla.
Ideja pomicanja sata, odnosno uvođenja ljetnog računanja vremena prvi je put zaživjela u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, sa argumentom uštede energije, odnosno ugljena. To je uskoro prihvatila i Velika Britanija. Nakon kraja rata, većina zemalja u kojima se sat pomicao ukinule su tu praksu, no uslijed velike energetske krize 1970-ih pomicanje je ponovno uvedeno. Jugoslavija je pomicanje sata usvojila kasne 1983. godine.
Danas se satovi pomiču u 79 zemalja, a neke su zemlje poput Rusije, odustale od te prakse te su ostali na ljetnom računanju jer se smatra pomicanje sata dvaput na godinu remeti čovjekov bioritam, ali čak i na životinje.
