Iako službena statistika za august ove godine pokazuje pad potrošačkih cijena od 0,2 posto u odnosu na juli, taj minus je toliko mali da ga građani u svakodnevnom životu gotovo i ne primjećuju. Naprotiv, većina osjeća da novac sve manje vrijedi, jer rast cijena u ključnim segmentima briše svaki statistički popust izražen u procentima.
Kako isplanirati mjesec
Podaci Agencije za statistiku BiH otkrivaju zanimljivu sliku. Hrana i bezalkoholna pića u augustu su pojeftinili za 0,4 posto. To znači da su voće, povrće ili ulje ponegdje koštali koji fening manje nego u julu. Još veći pad od 0,8 posto zabilježen je u sektoru prevoza. Međutim, tu se dobre vijesti završavaju.
Gotovo svi ostali sektori bilježe rast: odjeća i obuća skuplji su za 0,1 posto, stanovanje i režije za 0,2 posto, zdravstvo za 0,4 posto, rekreacija i kultura za 0,6 posto. Čak su i obrazovanje, restorani i hoteli te druge usluge blago poskupjeli – od 0,1 do 0,3 posto. Na papiru to djeluje kao minimalan pomak, ali u praksi znači veće račune za struju, skuplje lijekove ili skuplje ulaznice za kino.
Još dramatičnija je usporedba s prošlom godinom.
U odnosu na august 2024. godine, ukupni nivo cijena viši je za 4,1 posto. Najveći udar građani osjećaju upravo na hrani – koja je skuplja za čak 9,2 posto. To znači da je korpa osnovnih namirnica koja je prošle godine koštala 100 KM, sada u prosjeku 109 KM. Restorani i hoteli poskupjeli su za 7,2 posto, pa obrok van kuće postaje luksuz. Zdravstvo je skuplje za 6,1 posto – lijekovi i pregledi dodatno opterećuju kućne budžete. Rekreacija i kultura poskupjeli su za 4,9 posto, pa i slobodno vrijeme ima višu cijenu. Alkoholna pića i duhan skuplji su za 3,7 posto, obrazovanje za 2,4 posto, namještaj i kućanski aparati za 1,1 posto, komunikacije za 0,3 posto, a ostale usluge za 3,5 posto.
Jedini svijetli primjeri dolaze iz dvije kategorije: odjeća i obuća jeftiniji su za 5,7 posto, a prevoz za 2,7 posto. Međutim, ni sniženje cijena pantalona ili cipela ne može ublažiti poskupljenja na policama s hranom.
Septembar otkriva pravo stanje
Ako je august statistički donio privid stabilnosti, već je septembar pokazao novo lice tržišta. Elektroprivreda BiH povećala je cijene struje, a zajedno s tim počeli su rasti i troškovi ogrjeva. Pelet je u samo mjesec dana poskupio između 20 i 25 posto. Tona, koja je prošle godine koštala 367 KM, sada dostiže 500 KM, dok premium klasa ide i do 550 KM. Bukov briket skočio je s 390 na 440 KM, a trgovci poručuju – rast cijena tek počinje.
Ništa bolje nije ni s drvetom i ugljem. Metar drva košta između 138 i 150 KM, dok se cijena tone uglja kreće između 435 i 480 KM. Distributeri otvoreno priznaju da cijene koriguju svake dvije sedmice, pa se građani s pravom pitaju koliki će troškovi biti do zime.
Jesen bez predaha
Pad od 0,2 posto na papiru možda izgleda kao dobra vijest, ali u stvarnosti ne znači mnogo. Građani se suočavaju sa svakodnevicom u kojoj je hrana skuplja za skoro desetinu, lijekovi i zdravstvene usluge sve su skuplji, a grijanje prijeti da postane najveći udar na porodične budžete u posljednjih nekoliko godina u BiH.
Jesen pred nama sigurno donosi nove izazove i krizu, a umjesto predaha – novi krug prisilnih odricanja.
