Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH početkom 2016. godine upozorilo je na paradžemate i zatražilo da se provede provjera nelegalnih džemata. Medžlis islamske zajednice Mostar široj javnosti skreće pažnju da na području Mostara ne postoji “vehabijska zajednica”.
U priopćenju za javnost, ”u povodu objavljenih vijesti na nekim portalima i medijima u kojim su izvještavali o akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) provedenoj na širem području Mostara a u vezi nezakonitog držanja oružja i municije” Medžlis IZ-e Mostar skreće pažnju svim medijskim radnicima, novinarima, urednicima i njihovim izvorima ”na pravilnu upotrebu termina i naziva i imenitelja kako bi se izbjegle ideološke insinuacije i tendenciozne percepcije”.
Proces integracije paradžemata
”Islamska zajednica je u procesu integracije paradžemata, svojih aktivnim radom i strategijom, izvršila inkluziju paradžemata u svoj sustav te je taj proces završen 2016. godine. Prije i nakon toga procesa, država i državni organi, te organi lokalnih zajednica su ti koji su u obavezi pratiti provedbu Zakona o položaju crkava i vjerskih zajednica te kontrolirati rad udruženja građana i njihovog pridržavanja Zakona. Navedeni zakon daje jedino i isključivo Islamskoj zajednici pravo institucionalnog organiziranja vjerskog života muslimana, kao što je to slučaj i za ostale tri tradicionalne vjerske zajednice”, navedeno je iz Medžlisa islamske zajednice Mostar. Naime, Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH početkom 2016. godine upozorilo je na paradžemate i zatražilo da se provede provjera nelegalnih džemata.
Tada je Medžlis islamske zajednice Mostar potvrdio za Bljesak.info kako nema podataka koliko džemata djeluje nelegalno u području njihove nadležnosti, te da je Medžlis zaprimio obavijest kojom se traži provjera nelegalnih džemata, ali da nemaju informacija koliko bi to zajednica moglo biti na ovome području.
Rijaset Islamske zajednice BiH potvrdio je tada za Bljesak.info kako ”ne raspolaže dodatnim informacijama u odnosu na detalje s kojima je javnost upoznata službenim priopćenjem”.
Podsjetimo, na sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH koja je održana u travnju 2016. godine rečeno je kako je Rijaset IZ BIH proveo proces intenzivnog razgovora s pojedincima, pripadnicima islama koji nisu u evidenciji članova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odnosno grupama koje nisu uključene u džemate Zajednice na teritoriji države.
Razgovarano s 38 skupina
Navedeno je kako je tada obavljen razgovor s 38 skupina paradžemata, od toga, Zeničko muftijsko 13, Sarajevsko 12, Tuzlansko 7, Bihaćko 3, Mostarsko 2, Travničko 1. Na području Banjalučkog i Goraždanskog muftijstva nije registrirana nijedna skupina.
Broj objekata koje koriste ove skupine, a koji nisu registrirani u IZ BiH je 29 i u njima se između ostalog obavlja džuma namaz u 19, a bešvakat namaz u 20. Od ukupnog broja skupina s kojim su tada obavljeni razgovori, predstavnici 14 skupina su potpisali Protokol i prihvatili uključenje u Zajednicu. To su: Debeljak, Salem Bajramović, Čaršija – Kakanj, Osijek, Dragulj – Vreoca, Rakovica, Briješće Brdo, Bistrik, Bakarevac, Ruinica, Borovnica, Bajvati, Mečevići, Bočinja. Tada je navedeno kako predstavnici 22 skupine nisu potpisali Protokol: Stijena, Brezičani, Hodžići-Kakanj, Pobjeda-Feth, Briješće Brdo 2, Kasindolska, Gornja Mahala, Kuljani, Bara, Ošve, Kaloševići, Strnokos – Zenica, Liješnica, Kotorsko Donje, Gornja Maoča, Gornji Rahić/Dizdaruša, Čehaje 1, Selo Gračanica, Stara Željeznička stanica Bihać, Kula-Tuzla , Dubnica, Delići-Hukići.
