Sedamnaesti novembar je prva neradna nedjelja za trgovce u Federaciji BiH. U praksi će radnici radnim danima dolaziti kasnije kući svojim porodicama, nego je to bilo ranije. Puno posla imaće inspekcija. Neki od ekonomskih stručnjaka najavili su da je zakon populistički, da će uslijediti otkazi istim tim radnicima. Sindikat trgovine kaže da borba tek slijedi. Ipak, radnici su srećni.
Amna Olovčić je trgovkinja već deset godina. Posao nije lak. Prvu neradnu nedjelju provešće sa svojom porodicom.
Radno vrijeme
– Napokon smo dobili tu neradnu nedjelju, sad ćemo moći više s porodicom, sa djecom, s prijateljima, sa svima. Ja sam oduševljena. Već sam pripremila da idem s kćerkom svugdje. Vjerujte, i njoj znači, jer je mala. Većinom vremena ja sam na poslu, manje kući. Kako dijete odrasta, znači iskreno, puno mi znači, rekla nam je Amna.
Isto misli i Samel Rajić. Radi sedam mjeseci kao trgovac. Srećan je što nije dugo čekao da mu nedjelja bude neradni dan. Mlad je i želi vikendima biti slobodan. Smatra da svi radnici moraju imati veća prava.
– Meni ovo znači puno, zato što onda imamo na kraju sedmice dan da se odmorimo, rekao nam je Samel.
Iz Sindikata trgovine kažu da je neradna nedjelja prvi korak u borbi za prava radnika. O radnicima se raspravlja u parlamentima, što je dobar pokazatelj, kažu iz sindikata. Sljedeći korak su plate. Ipak, neradna nedjelja je bila prioritet. Važno je na vrijeme reagovati kada su u pitanju pokušaji zloupotrebe zakona.
– U kontaktu smo sa inspekcijama, i federalnim i sa onim na kantonalnom, kao i onima na opštinskom nivou, da vidimo kako će inspekcija kao jedini mjerodavan organ za kontrolu stanja na terenu postupiti. Logično je da tržnim centrima ove izmjene zakona ne odgovaraju. Oni su bili stjecište dešavanja nedjeljom, posebno u zimskom periodu. Ne smijemo zaboraviti da su i oni koji rade u tržnim centrima također članovi nečije porodice i sa te strane i oni imaju pravo da budu sa svojim porodicama, rekla nam je predsjednica Sindikata trgovine Mersiha Beširović.
A inspekcija je od nedjelje u svakodnevnoj kontroli. Kažu da će pratiti koliko se zakon poštuje. U skladu sa Zakonom o trgovini, prodajni objekti su zatvoreni nedjeljom, a radno vrijeme određuje trgovac od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. To vrijeme trgovci samostalno raspoređu. Ipak, određeni tržni centri najavljuju da će raditi i pored toga što je neradna nedjelja.
– Svakako, i mi smo dobili tu najavu. Moramo napraviti razliku između trgovačkog centra i trgovina unutar centra. Trgovački centar može raditi, ali on ustvari iznajmljuje prostor trgovinama i ugostiteljskim radnjama. Znači, ne smiju raditi trgovine u okviru trgovačkih centara i to ćemo kontrolisati, kaže direktorica FUZIP-a Ivana Prvulović.
Izuzeci od primjene ove odredbe su: cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta, prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima.
Trgovac je dužan da na prodajnom objektu, odnosno prodajnom mjestu, na jasan i vidljiv način istakne radno vrijeme, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana, kao i radno vrijeme privremenog načina obavljanja trgovine, te da se pridržava tog radnog vremena (Član 19.).
Propisane kazne
Ako na prodajnom objektu ne istakne i ne pridržava se utvrđenog radnog vremena, zakon propisuje kazne od 2.000 do 15.000 KM za trgovca – pravno lice, te od 500 do 1.500 maraka za odgovorno lice u pravnom licu, kao i za trgovca – fizičko lice (Član 128.). Pitali smo i naše sugrađane šta misle o neradnoj nedjelji. Kažu da je dobro da i radnici u trgovinama ne rade nedjeljom.
– Podržavam, podržavam, moraju i oni odmoriti, rekla nam je naša sugrađanka.
U nekim posebnim slučajevima na prijedlog gradskog/opštinskog vijeća, Vlada Federacije BiH može donijeti odluku kojom se određuje da prodajni objekti na teritoriji grada/općine mogu biti izuzeti, a prijedlog se dostavlja federalnoj Vladi.
(Oslobodjenje)
