Cvjećarka Hidajeta Terzić iz Sanskog Mosta već dugi niz godina uspješno se bavi proizvodnjom ukrasnog cvijeća, a u asortimanu njenih proizvoda posebno se izdvajaju hrizanteme, cvijeće koje dospijeva i cvjeta upravo u ovo doba godine.
Ova iskusna cvjećarka nam pojašnjava kako se radi o vrsti cvijeća koje cvjeta u raznim bojama, a jesen je godišnje doba kada postiže svoju punu ljepotu. “Hrizanteme su izuzetno lijepe za aranžmane i ukrase, uređenje dvorišta i drugih prostora i traju sve do prvih jačih mrazeva i hladnoća. Riječ je o višegodišnjem cvijeću koje se ponovo obnavlja iduće godine i veoma je isplativo”, kaže Terzićeva.
Dodaje kako je ovo cvijeće veoma traženo, a pored velikog spektra boja, razlikuje se i po veličini cvjetova, pa tako pored običnih postoje i hrizanteme glavare koje karakterišu krupni i veliki cvjetovi.
Terzićeva ističe kako hrizantema važi za jedan od najljepših jesenjih cvjetova, zbog čega mnogi tvrde da ih je najbolje saditi u maju kako bi na jesen bile u punom cvatu.
Zbog svoje raznobojnosti i raznolikosti, dizajneri enterijera preporučuju miješanje različitih boja u jednoj saksiji radi efekta šarenolikosti.
“Hrizanteme najbolje rastu u baštama, međutim, postoje i one koje su pravljene za enterijer i najpogodnije bi bilo držati ih odmah pored prozora, gdje mogu da upijaju sunčevu svjetlost tokom dana. Mušterije dolaze i često su očarane njihovom ljepotom, pa se odlučuju na kupovinu više saksija”, dodaje Terzićeva.
Na području Sanskog Mosta postoji nekolicina uzgajivača ukrasnog cvijeća, ali i povrtarskih kultura, a Terzićeva je među najuspješnijima.
Ističe kako ova vrsta proizvodnje zahtijeva cjelodnevni angažman, trud i ljubav, a posla ima posebno kad je sezona.
U svojim plastenicima uzgaja preko 30 vrsta ukrasnog cvijeća, a veliki broj proizvoda uspijeva prodati već na kućnom pragu.
“Imamo tri profesionalna plastenika i jedan staklenik za rasad. Staklenike grijemo na plin, a proizvodimo različito kućno i parkovsko cvijeće. Uzgajamo maćuhice, tratinčice, potočnice, begonije, zumbule, zvončiće i drugo cvijeće. Također, bavimo se proizvodnjom poljoprivrednog rasada u ograničenim količinama”, kaže Terzićeva.
U prijeratnom periodu ova cvjećarka bila je zaposlena u jednom ovdašnjem preduzeću koje je, međutim, u procesu privatizacije doživjelo ekonomski krah, pa su uposlenici ostali bez svojih radnih mjesta.
Poslije toga, kako kaže, dugo vremena bila je u nedoumici čime se baviti, te se nakon nekoliko neuspješnih pokušaja pokretanja nekih poslovnih djelatnosti odlučila posvetiti proizvodnji cvijeća.
Posao se razvijao iz godine u godinu, tako da je s vremenom širila proizvodnju i danas zapošljava nekoliko stalnih i sezonskih radnika.
