U Bosni i Hercegovini postoje različite kategorije glasanja kako bi se omogućilo što većem broju građana da iskoriste svoje pravo glasa, bez obzira na to gdje se nalaze ili u kakvoj su situaciji.
Na Lokalnim izborima 2024. možete glasati ili kao redovni glasač (Ova kategorija se odnosi na birače koji glasaju u svom matičnom biračkom mjestu na dan izbora. Oni fizički dolaze na biračko mjesto i glasaju osobno.), zatim kao glasač u odsustvu (Ova kategorija se odnosi na glasače koji su prijavljeni u jednom mjestu u BiH, ali trenutno borave u drugom gradu ili dijelu zemlje na dan izbora. Umjesto da glasaju na matičnom biračkom mjestu, oni mogu glasati u mjestu u kojem se trenutno nalaze, ali se njihovi glasovi računaju kao da su glasali u matičnom mjestu), glasači putem pošte (Ova kategorija omogućava biračima koji žive u inozemstvu ili ne mogu fizički prisustvovati na biračkom mjestu na dan izbora da glasaju putem pošte. Birači unaprijed dobiju glasački listić, koji popune i pošalju nazad izbornim organima u BiH prije roka), te kroz osobno (lično) glasanje (Ova kategorija podrazumijeva glasače koji na dan izbora dolaze na biračko mjesto i glasaju direktno, tj. fizički predaju svoj prethodno dobiveni nepotvrđeni glasački listić na licu mjesta.)
Pronašli smo pokojnika na posebnom spisku
U Neumu je tako prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva 3389 redovnih birača, nitko ne glasa u odsutsvu, četiri osobno/lično, te devet ljudi glasuje poštom.
Zanimljivo je primijetiti kako je na lokalnim izborima 2020. u Neumu poštom glasalo preko 140 ljudi, dok na ovim izborima za koje su pravila o identifikaciji poštanskih birača značajno postrožena, putem pošte glasuje samo devet ljudi.
Pregledavajući biračke spiskove, istraživački tim portala Hercegovina.info pronašao je prvog pokojnika u ovoj godini. Riječ je o muškarcu iz Neuma (preminuo u kolovozu 2023.) čije se ime nalazi na listi za osobno (lično) glasanje.
Ovo ime vjerojatno ne bi tako stršalo, da se na spomenutoj listi ne nalaze samo četiri imena. Za dvije osobe s liste potvrđeno je kako žive u Hrvatskoj, prebivalište treće osobe je nepoznato, dok je prisutnost pokojnika koji je živio u Neumu i uvijek bio među redovnim biračima u najmanju ruku nejasna.
Da potvrdimo sumnju, došli smo do osmrtnice na kojoj je vidljiv datum smrti koji se poklapa sa godištem navedenim na biračkom spisku.
Osmrtnica se nalazi OVDJE.
Rođaku dao dokumente na uvid
Izvor iz Neuma (podaci poznat redakciji) siguran je kako je pred zadnje izbore pokojnik svoje osobne dokumente dao rođaku koji je član HDZ-a, za kojeg sumnja da je te podatke iskoristio kako bi stranci pomogao da dobije koji glas više.
Najavljeno je slanje žalbe i zahtjeva za brisanjem imena pokojnika sa biračkog spiska Središnjem izbornom povjerenstvu, prijava koaliciji Pod lupom, kao i Transparency internationalu.
Ovaj slučaj zapravo pokazuje kako unatoč novim izbornim pravilima i strožoj kontroli, stranke i dalje puno vremena i kapaciteta troše na pokušaje da sustav na neki način premoste i da iskoriste svaku ostavljenu rupu u Izbornom zakonu za glas više, za mandat više.
S obzirom na to da je prijavljen za osobno glasanje, obitelj će, kao u starom vicu, ukoliko dan provede na njegovom biračkom mjestu moći stupiti u kontakt sa gospodinom koji nije među živima već duže od godinu dana.
Povijest zlouporabe pokojnika na izborima
U Bosni i Hercegovini se često susrećemo s krađom glasova, podmićivanjem, prijetnjama i manipulacijama izborne volje građana. Na izborima 2018. godine regularnost nikada nije u potpunosti razjašnjena, što je izazvalo nepovjerenje javnosti. Problemi uključuju glasovanje u ime preminulih osoba, manipulacije glasačkim listićima te nepravilnosti prilikom glasovanja poštom.
Poseban slučaj iz 2020. godine otkriva kako su preminuli građani prijavljeni za glasovanje poštom iz inozemstva, a najviše prijava dolazilo je iz Srbije, Hrvatske, Njemačke i drugih zemalja. SIP BiH identificirao je više od 50 mrtvih glasača, a na jednoj adresi bilo je prijavljeno preko 50 glasača iz dijaspore. Također, registrirane su i osobe na nepostojećim adresama u Srbiji.
Ovi slučajevi nisu rezultat neažuriranih biračkih popisa, već su preminule osobe nakon smrti prijavljene za glasanje, što je jedino moguće osobnom prijavom, što ukazuje na ozbiljne manipulacije izbornim procesom.
Glasati u ime druge osobe, pa čak i u ime preminule, nije teško ako imate kontrolu nad biračkim odborom, kako je već objašnjeno. Dovoljno je uzeti glasački listić, ubaciti ga u kutiju i falsificirati potpis preminule osobe na predviđenom mjestu. Ako nitko ne primijeti ili ne podnese žalbu, taj postupak će proći nezapaženo i ostati neotkriven.
Važno je napomenuti da se u ovom slučaju ne radi o preminulim biračima koji su zbog neažuriranih popisa ostali registrirani, već o osobama koje su nakon smrti prijavljene za glasanje iz inozemstva. Jedini zakoniti način prijave za glasanje poštom je osobna prijava.
Dakle, nije riječ o starim biračkim popisima niti o administrativnim greškama. Tko je i kako prijavio ove preminule osobe još uvijek nije poznato, a hoće li i kada to biti otkriveno, ostaje za vidjeti.
