Ogromnu pažnju pretežno mlađe populacije privukla je biljka ašvaganda, koja se koristi u vidu suplemenata ili praha. Na društvenim mrežama se dijele snimci korisnika ašvagande, što još više pospješuje njenu popularnost i prodaju. S obzirom da je relativno nova na tržištu, postavljaju se ključna pitanja o njenim dejstvima i posljedicama.
Ašvaganda je postala popularna zbog društvene mreže Tik Tok, na kojoj mnogi korisnici tvrde da ima razna „ljekovita“ dejstva.
Najviše, po iskustvima korisnika ove mreže, smanjuje stres i anksioznost, dok istovremeno povećava koncentraciju i energiju, a navodno reguliše i spavanje.
ARYUVEDA MEDICINA
Često je koriste i ljudi koji treniraju, tvrdeći da pospješuje i efekte treniranja.
Ipak, neophodno je znati ko uopće smije da je koristiti, kao i da li postoje nus pojave.
Withania somnifera je drvenasti žbun široko rasprostranjen na Bliskom istoku, Africi i u jugoistočnoj Aziji. Ovu biljku zovu i zimska višnja, ali i ašvaganda (što u bukvalnom prevodu znači „konjski miris“, pošto svjež korjen ima takav miris).
Familija kojoj pripada je familija Pomoćnica, i njoj pripadaju i povrtlarske biljke krompir, paradajz, paprika, pojašnjava za Danas Nada Kovačević, profesorica Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
– Ova biljka je veoma cijenjena u Ayurveda medicini. Koristi se, najčešće, korjen, a mnogo manje list. Ayurveda medicina je tradicionalni sistem liječenja prisutan već preko 4.000 godina, najviše na indijskom podkonktinentu. Opšta filozofija, pa i filozofija izrade lijekova, principa dijagnostikovanja simptoma stanja i bolesti, opisi su veoma različiti u odnosu na „zapadnu medicinu“, tako da nije uvijek jednostavno razumjeti principe liječenja, lijekove i liječenje u Ayurvedi. Nije jednostavno prevesti dijagnozu iz njhovog sistema u naš sistem, ali je normalno da se „zapadna medicina“ zainteresuje za prirodne lijekove iz tradicionalnih sistema liječenja sa drugih kontinenata – kaže Kovačević.
Ona pojašnjava da se ašvaganda koristi u širokom spektru simptoma i zdravstvenih problema u Ayurveda sistemu.
– Koristi se kao adaptogen, sedativ za umirenje, kao tonik i okrepljujuće sredstvo. Ali se koristi i šire za sasvim različite zdravstvene probleme. Na primjer, kod neplodnosti muškarca i žena, ali i kod upalnih procesa, prehlade, astme… Dnevna doza korjena u Ayurveda proizvodima kreće se između tri do šest grama sprašenog korjena – kaže Kovačević.
Napominje i da su hemijski sastojci ašvagande dobro proučeni.
– Radi se o tri hemijske grupe jedinjenja prisutnih u ovoj biljci; steroidni laktoni (witanolidi); fitosteroli i akaloidi. Posljednjih decenija je rađen veliki broj predkliničkih ispitivanja (ispitivanja na laboratorijskim životinjama i in vitro enzimskim testovima), kako izolovanih jedinjenja iz ašvagande, tako i ekstrakata. Bolji rezultati djelovanja dobijeni su sa ekstraktima u odnosu na pojedinačna jedinjenja, što znači da će biti vrlo teško pripremiti lijekove na bazi ašvagande. Ekstrakti imaju kompleksnu strukturu sastojaka, teško je doći do nivoa standardizacije lijeka kako to zahtijevaju pravila u farmaceutskoj industriji, tešto je pravilno postaviti i izvesti klinička ispitivanja na bolesnicima, a sve je to neophodno za stavljanje lijeka u promet. Zato se i zastalo sa kliničkim ispitivanjima ljekovitih proizvoda na bazi ove stare indijske ljekovite biljke – ističe Kovačević.
Ona dodaje da je proteklih decenija potvrđena farmakološka aktivnost ekstrakata ašvangande kao antioksidanasa, imunomodulatora, adaptogena i sedativa, ali da izostaju prava klinička ispitivanja.
ŠTA SU NUSPOJAVE
Postoje i neki rezultati vezani za antistres aktivnost i za smanjenje uznemirenosti. Sve ove aktivnosti su veoma slične onome što se sredinom 20. vijeka znalo za kineski ženšen.
– Budući da nije bilo velikih i organizovanih kliničkih studija, ne zna se puno ni o neželjenim reakcijama primjene preparata na bazi ekstrakata ašvagande. Uglavnom se odnose na gastrointestinalne probleme. Sasvim je sigurno da osobe mlađe od 18 godina, trudnice i dojilje ne treba da koriste dodatke ishrani sa ovom biljkom. Također da ih ne treba kombinovati sa alkoholom i drugim lijekovima koji se koriste za slične namjene (trankilizeri, sedativi, antidepresivi…) – napominje profesorka Kovačević.
Pošto se još uvijek nisu stekli uslovi da se proizvode biljni lijekovi na bazi ašvagande, na tržištu su prisutni dodaci ishrani u obliku tableta i kapsula.
– Ukoliko su proizvedeni i stavljeni u promet u skladu sa postojećim propisima i ako se primjenjuju u skladu sa uputstvima ne bi trebalo da dovedu do problema – ukazuje naša sagovornica.
Na pitanje kako objašnjava veliku popularnost prozivoda na bazi ašvagande među mladom populacijom, ona kaže da među mladima uvijek postoji interesovanje za mistični „daleki istok“, filozofiju i religiju ovih naroda, stanje nirvane i duševnog mira i stabilnosti, njihovu dugovječnost, mentalnu i fizičku snagu, ali i njihovu usredsređenost na posao i uspjeh koji imaju.
– Određene segmente naučnih podataka o farmakološkim efektima proizvođači stavljaju u sam tekst uputstva ili reklame o ovim proizvodima i dovode u zabludu korisnike konkretnih dodataka ishrani. O tome bi trebalo da vode računa i kolege koje pripremaju ekpertske izvještaje prije upisa u Registar dodataka ishrani i dijetetskih proizvoda, ali i inspektori koji kontrolišu stanje na tržištu (kada govorimo o proizvodima koji su legalno stavljeni u promet kao dodaci ishrani) – ističe Kovačević.
