Skok vrijednosti izvoza oružja za 66 miliona maraka, poljoprivrednih proizvoda za 31 miliona te farmaceutskog sektora za gotovo 17 miliona maraka neke su od ključnih odrednica prvih znakova oporavka u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, a kada se tomu dodaju najave za ostatak godine, otvara se prostor za zaključak kako bi 2024. mogla, nakon duže vremena, donijeti i porast vrijednosti izvoza i u nekim drugim sektorima privrede, piše Večernji list BiH.
Uprkos činjenici da analiza vanjskotrgovinskih kretanja za prva četiri mjeseca ove godine pokazuje da je vrijednost izvoza manja u odnosu na isto razdoblje protekle godine, podaci za april unose optimizam jer nagovještavaju ponovni rast brojki i oporavak domaće proizvodnje kada govorimo o njezinu sudjelovanju na vanjskim tržištima.
A oni proizvodi kod kojih se bilježi porast vrijednosti izvoza su oružje i streljivo – jedna od grana domaće industrije koja konstantno bilježi dobre brojke, ali i, što je malo iznenađujuće, proizvodi iz agroindustrijskog sektora.
Iz analize Vanjskotrgovinske komore BiH, u koju je Večernji list imao uvid, vidljivo je kako je u razdoblju januar – april vrijednost izvoza iznosila 5,47 mlrd. KM, što je manje za 477 miliona maraka ili 8,03% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 9,46 mlrd. KM i veći je za 491 milion KM ili 5,48% u odnosu na prethodnu godinu.
No, iz ove institucije konstatiraju kako ipak postoje znakovi oporavka, a što je posebno izraženo rastom izvoza u aprilu, gdje je ostvaren porast izvoza u odnosu na mart tekuće godine, ali i u usporedbi s aprilom 2023. godine. Tako imamo smanjenje deficita izvoza za 93 miliona KM u usporedbi s tromjesečnim izvještajem te povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za 1%.
Kada govorimo o proizvodima koji pokazuju tendenciju rasta u vrijednosti izvoza, na prvom mjestu su oni namjenske industrije, kod koje je zabilježen rast od čak 66 miliona maraka, dok je, promatrajući postotke, najveći rast zabilježen u tarifi “oružje i streljivo”, i to za 97%. Na drugom mjestu su po apsolutnim iznosima proizvodi iz poljoprivrednog, odnosno agroindustrijskog sektora, pri čemu je izvoz porastao za respektabilnih 31 milion maraka ili 9,35%.
Promatrajući ukupne brojke iz ovoga sektora, vidljivo je kako smo u prva četiri mjeseca ove godine izvezli poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 362,5 miliona maraka. Slijedi rast farmaceutskog sektora od gotovo 70% ili 17 miliona KM.
Na drugoj strani vanjskotrgovinske vage najveći pad ostvaren je kod izvoza električne energije. Izvoz električne energije smanjen je za 281,58 miliona KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru “rude, metali i proizvodi” izvoz je smanjen za 167,1 milion KM ili 14%, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza tekstilne industrije od 66 miliona KM. Inače, kada gledamo rekordne tarife u smislu izvoza, na prvom mjestu je elektroindustrija (u koju spada i namjenska), a koja je zabilježila izvoz od milijardu i 400 miliona maraka, slijede rude i metali s izvozom od 992 miliona maraka te drvna i industrija namještaja s vrijednošću izvoza od 879 miliona maraka.
U konačnici, kada promatramo ukupan izvoz iz BiH, postoje najave koje unose optimizam. Naime, prakse iz proteklih godina inače pokazuju obim izvoza i privrednih aktivnosti s početkom godine, dok ključne projekcije za ovu godinu imaju pozitivan trend, a kada se tomu doda oporavak i procjena rasta europske ekonomije, kao i smanjenje inflacije, moguće je da ćemo ovu godinu završiti s mnogo boljim brojkama kada govorimo o izvozu. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako ohrabrujuće djeluje smanjenje inflatornih kretanja u BiH i okružju, čime se značajno utječe i na stabilizaciju cijena sirovina i repromaterijala. Pritom, projektirane vrijednosti inflacije u ovoj godini kreću se između 2,5 – 3%, što je približno željenim ciljevima postavljenim od vodećih ekonomija EU i svijeta.
Najveći partneri
I ova godina, odnosno njezin početak, donosi nastavak utvrđenog trenda u kojemu BiH većinu svoje vanjske trgovine obavlja upravo sa zemljama Europske unije, a da je tomu tako, svjedoče i postoci: gotovo 75 posto roba izvozimo na tržište EU, 16% na tržište CEFTA-e, 2,5% na tržište EFTA-e i oko 7% na ostala tržišta. Uvozna struktura je slična, 68% uvozi se iz zemalja EU-a; 14,5% iz CEFTA-e, 1,7% iz EFTA-e i oko 15% s ostalih tržišta. Na prvom mjestu po obujmu razmjene je Republika Hrvatska, već tradicionalno najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosni i Hercegovini, a broj od 2,71 mlrd. KM razmjene dodatno utvrđuje navedenu činjenicu
