Činjenica da su za rezoluciju o obilježavanju dana sjećanja na genocid u Srebrenici glasale 84 zemlje, da je 19 zemalja bilo protiv a 68 bilo suzdržano su određeni zvaničnici u BiH regiji protumačili kao da UN nije bio za rezoluciju te su je okarakterisali “propalom”. Tačno je da su mnoge države bile suzdržane, ali isto tako su mnoge od njih u svom obrazloženju jasno navele da je genocid u Srebrenici počinjen, da to ne poriču i da to nije razlog njihove odluke.
Većina suzdržanih, a i dio onih koji su glasali protiv rezolucije, navelo je da je njihova odluka takva zbog onoga što smatraju selektivnim pristupom po pitanju genocida.
Možda je najdirektnije ovo izjavio ambasador Namibije.
“Ono što se desilo u Srebrenici je genocid, ono što se desilo u Ruandi je genocid, ono što se desilo u Njemačkoj sa holokaustom je genocid, ovo što se desava u Gazi danas je genocid. Ono što se dogodilo u mojoj zemlji, Namibiji, između 1904. i 1908. je genocid i priznato je kao prvi genocid u 20. vijeku”, naveo je on.
“Namibija će se suzdržati od ove rezolucije jer želimo sveobuhvatno razgovarati o genocidu i iskreno, moramo se kao međunarodna zajednica u potpunosti posvetiti okončanju genocida bez izuzetka”, podcrtao je.
Još jedan primjer ovakvog stava je došao od Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ambasador te zemlje je čak svoje obraćanje počeo pričom o Fatimi Muhić, najmlađoj žrtvi genocida u Srebrenici.
“Njena majka, koja je preživjela, dala joj je ime da joj, kada bude sahranjena pored oca, dva strica i djeda, ne bude prazan spomenik”, rekao je ambasador.
“Ono što se dogodilo u Srebrenici je genocid. To je utvrđena činjenica koju priznaju najviši međunarodni sudovi. Među ratovima na Balkanu, genocid u Srebrenici je dobro dokumentovan i služi kao podsjetnik na užase koje nijedna zajednica ne bi trebala podnijeti”, podcrtao je predstavnik zemlje koja je bila suzdržana na glasanju.
“Ključno je da svi ostanemo fokusirani na promicanje jedinstva i pomirenja koje je regionu tako očajnički potrebno. Sjećanje na Srebrenicu ne smije se iskorištavati za političku korist niti postati uzrok produbljivanja podjela. Diplomatiji je trebalo dati više vremena. Težina upletenih zločina zahtijeva da ne dozvolimo da hitnost politike zasjeni važnost jedinstva u našoj potrazi za pravdom i sjećanjem. To je razlog zašto UAE namjeravaju da se uzdrže od prijedloga rezolucije”, objasnio je.
Na kraju je podcrtao slijedeće:
“Naš glas treba shvatiti samo u kontekstu destabilizirajućeg uticaja koji bi usvajanje ovog teksta moglo imati na Balkanu. Naše uzdržavanje ima za cilj da podvuče potrebu za smanjenjem regionalnih tenzija i podstakne deeskalaciju. Dugogodišnje historijske rane ne mogu se izliječiti bez istinskih napora ka pomirenju”.
Predstavnik Argentine, koja je također bila suzdržana, izjavio je da njegova zemlja nije neutralna po ovom pitanju i osudio negiranje svih genocida. Međutim, naveo je da njegova zemlja smatra da ovo nije način kako se trebalo pristupiti ovom pitanju.
“Genocid je manifestacija varvarstva koje čovječanstvo ima od svog prisustva na planeti. Niko nije neutralan niti iko može biti neutralan s obzirom na to. Argentina nije neutralna u vezi genocida, ne sada, niti ikada. To je naša državna politika i konvencija o spriječavanju i sankcionisanju genocida je dio našeg nacionalnog ustava sa istim pravnim rangom i mi smo član svih inicijativa za spriječavanje genocida. Argentina se, nažalost, nalazi na listi zemalja koje su morale pretrpjeti počinjenje groznih zločina. Znamo bol gledanja unazad i koliko je teško izgraditi pomirenje i sjećanje. Čvrsto odbacujemo poricanje ovih humanitarnih katastrofa i jednakom snagom cijenimo napore ka pravdi i kažnjavanju počinitelja. Nije moguće doći do pomirenja ako se ovi procesi ne odvijaju. U isto vrijeme razumijemo da je ispravan način korištenja sjećanja da se garantuje neponavljanje podsticanje procesa istine zasnovanog na dijalogu”, izjavio je ambasador te zemlje.
“To bi trebalo da uključuje obavezu dijaloga, ali bez rokova. Društvu je potrebno vrijeme. Ovi zločini su ponor u historiji ovih ljudi i samo kroz konsenzus i duboko ukorijenjeno razmišljanje i beskrajno strpljenje moguće je sjećanje pretvoriti u moćno oruđe za prevenciju. Ako su stavovi stranaka veoma različiti i mi moramo glasati o tome, znači da naš rad na prevenciji neće biti od koristi. Mislimo da bi bilo prikladnije umjesto glasanja da se pokrene široki proces refleksije kako bi se krenulo u smjeru predloženom ponovnom rezolucijom i postigao jezik koji uživa konsenzus. Možda je za to bilo potrebno više vremena, ali bilo bi moguće postići bolje rezultate za budućnost”, rekao je on.
Predstavnik Azerbejdžana je također naveo da je nedostatak koncenzusa unutar BiH razlog zašto njegova zemlja neće glasati:
“Vjerujemo da osiguranje odgovornosti, obezbjeđivanje pravde i istine, kao i komemoracija žrtava prošlih zločina zahtijevaju pažljivo planiranje i pripremu i da akcije Ujedinjenih naroda u tom smislu treba da uživaju najširu moguću podršku i da budu usvojene konsenzusom kako bi bolje služile za pomirenje i međusobno razumijevanje među ljudima i unutar društava”, rekao je on.
