Huma – hatun Kosača, kćerka velikog vezira Ahmed – paše Hercegovića i sultanije Hundi-hatun, jedna je od prvih bosanskih plemkinja koja je rođena kao muslimanka.
Njen otac Ahmed – paša rođen je u porodici Kosača kao Stjepan, sin bosanskog srednjovjekovnog plemića hercega Stjepana Kosače. Nakon što je Osvajač Sultan Mehmed Fatih osvojio Bosnu, Ahmed – paša, svojevoljno odlazi u Istanbul.
Upravo će, igrom sudbine, Sultan Mehmed Fatih, koji je osvojio Konstatinopolj, odnosno Istanbul, postati Humin pradjed. A njena majka Hundi-hatun kćerka je njegovog sina sultana Bajezida II. I to nije sve, jer život piše nevjerovatne priče…
– Jedna od Ahmed-pašinih kćerki bila je supruga Mehmed-bega Alibegovića iz uticajne osmanske porodice Mihaloglu. S obzirom da se u dokumentu ne spominje njeno ime već samo da je kćerka umrlog Ahmed-paše Hercegovića, to bi možda eventualno mogla biti i neka druga, međutim opće je prihvaćeno da je to upravo Huma. Njen suprug, pomenuti Mehmed-beg je bio hercegovački sandžakbeg i za vrijeme njegovog namjesnikovanja su živjeli u Mostaru. Hercegovački sandžak su napustili 1527. godine – kaže za Faktor Azem Feriz, magistar historije čija je sfera interesovanja između ostalog porodica Kosača u Osmanskoj državi.
O Humi Kosači se u bosanskoj historiografiji zna veoma malo, s obzirom da nikad nije došlo do ozbiljnijeg proučavanja svih okolnosti prihvatanja islama od strane bošnjačkog plemstva u 15. i 16. stoljeću, a još manje su se u tom kontekstu isticale pojedine ličnosti. Ali, ono što je posebno interesantno jeste da Huma Kosača objedinjuje u svojoj ličnosti evropsko plemičko porijeklo od strane oca i osmansko od strane majke, što je rijedak slučaj u historiji.
U ovom kontektstu važno je napomenuti da je njena tetka bila bosanska kraljica Katarina Kosača, tetić Gazi Husrev – beg, bosanski vakif koji je iza sebe ostavio mnogobrojne objekte da služe svim narodima u Bosni, a daidžić Sulejman Veličanstveni – vladar svijeta, vjerojatno najznamenitiji vladar u čitavoj historiji Osmanskog Carstva.
– Ogranak Kosača u Osmanskoj državi je bio vrlo uticajan te su Ahmed-pašini potomci bili povezani sa drugim važnim porodicama tog vremena i prostora. Mnogi od njih su igrali važnu ulogu i na prostoru nekadašnjeg bosanskog sandžaka i ejaleta. Već smo spomenuli porodicu Mihaloglu, ali u krug bliskih Huminih srodnika sa majčine strane ulaze i njen daidžić sultan Sulejman Veličanstveni ili tetići Gazi Husrev-beg i Bali-beg Jahjapašić, a sa očeve strane tetić joj je, recimo, Ishak-beg Kraloglu (Sigismund Kotromanić). Djedovi su joj osmanski sultan Bajezid II i Herceg Stjepan, tetka joj je kraljica Katarina Kosača… Impresivan je i krug prijatelja koji su često bili gosti u kući njenog oca Ahmed-paše – naglašava Feriz.
Huma Kosača u Mostaru je imala vakufe. Interesantno je napomenuti da su i njena braća ostvarila uspješnu kerijeru, od kojih je Ali-beg bio poznati pjesnik na orijentalnim jezicima.
– U sidžilima mostarskog kadije iz prve polovine 17. vijeka se spominju novčani vakufi Hume-hatun i Kamer-hatun. Poznato je da titula hatun ide uz ime neke značajne ličnosti istaknutog roda, a ako imamo u vidu da su na jednoj dubrovačkoj priznanici iz 1541. godine vezano za naslijeđe sa imanja njihovog djeda hercega Stjepana, navedene kćeri Ahmed-paše, Huma i Kamer-šah, možemo pretpostaviti da je riječ upravo o njima. Je li Huma imala i nekih drugih vakufa na prostoru Mostara nije mi poznato – kaže Feriz.
Poznato je, dodaje Feriz, da je Huma hatun imala naslijeđe u Dubrovniku.
– Problem naslijeđa u Dubrovniku, odnosno Konavlima je često bio predmet spora, u početku između Hume i jednog unuka Vlatka Kosače, međutim taj spor je rješen u Huminu korist – pojašnjava.
Pretpostavka je da je Huma rođena 1432. godine. Vjeruje se da je ime dobila po Humu (Hercegovini). Moguće je da je ime dobila i po svojoj ćukun-nani Hüma Hatuni (Hatice Âlime (Halime) Hüma Hatun) koja je bila žena Murata II, mati sultana Mehmeda II Osvajača, nana Bajazida II i pranana njene majke Hundi Hatun.
