Mjesečno izađem na tri, tri i po hiljade maraka. Ali mi smo svi ovdje prijavljeni na minimalac, ostalo sve nam dođe na ruke, u zavisnosti od toga koliko love donesemo, objašnjava nam taksista jedne privatne sarajevske firme koji je, razumljivo, želio ostati anoniman.
Ovo je, nažalost, masovna pojava u privatnom sektoru u Bosni i Hercegovini, da su radnici prijavljeni na jednu, uglavnom minimalnu plaću, dok zapravo kući odlaze s daleko većim primanjima od onih na koja su službeno prijavljeni, s obzirom na to da im se ostatak plaće isplaćuje u kešu.
Prema riječima ekonomskog analitičara Faruka Hadžića, glavni razlog za ovaj ”fenomen” jesu visoka opterećenja koja poslodavce tjeraju da traže zaobilazne puteve kako bi izbjegli plaćanje punog iznosa poreza.
– To rade na način da s radnicima dogovore određenu plaću, zvanično ih prijave na znatno nižu, a ostatak im isplaćuju na ruke, kroz sredstva koja su izvučena iz dobiti na koju se plati samo 10 posto poreza. Lakše je platiti 10 posto poreza na dobit pa to podijeliti na ruke nego 41,5 posto doprinosa i još 10 posto poreza na dohodak na punu plaću – pojašnjava Hadžić.
Prema njegovim riječima, kako bi se ovoj praksi stalo ukraj, porezna reforma u FBiH je nužna.
– Treba znatno smanjiti nivo doprinosa na poreze i plaće kako bi sve ono što se smanji išlo na neto plaću radnika. Dakle, bruto plaća bi ostajala u principu ista, plaća koju zaradi radnik, a ono što bi dobio radnik na račun bi bilo više.
Ukoliko je sad 650 KM neka minimalna plaća, to je 1.050 KM u bruto iznosu, taj iznos bi se zadržao, ali razlika koja bi se smanjila išla bi radniku i on bi zarađivao 750-800 KM. Na taj način bi se i ova siva zona znatno unaprijedila i poslodavci ne bi bili prinuđeni zbog visokih poreznih opterećenja isplaćivati radnicima dio plaće u kešu – smatra Hadžić.
Brojne su štete koje nastaju od prakse isplaćivanja dijela u kešu. Prije svega, radnik po penzionisanju može računati na znatno manja primanja zbog manje osnovice PIO-a koja mu je uplaćivana, država ostaje bez prihoda, kompanije koje isplaćuju pune doprinose trpe štetu u odnosu na one koje „varaju“ sistem, a u konačnici i prosječna plaća je zapravo znatno viša od one koju prikazuje službena statistika.
– Porezni sistem treba biti fer i prema poslodavcima i radnicima. Kada imate fer sistem, jači nadzor i inspekcijske kontrole će imati smisao i poslodavci će shvatiti da je takva praksa kažnjiva.
Možda se i pooštravanjem kaznene politike tome može stati ukraj, a od toga bi i radnici mogli imati veće benefite. Dakle, treba prvo smanjiti poreze, pa onda možda pooštriti mjere – navodi Hadžić.
Avaz
