Utorak, 05.11.2024.
Zanimljivosti

(FOTO) SJEĆATE LI SE ČUVENOG KIOSKA IZ DOBA JUGE: K67 mogao bi uskoro da dobije Lego verziju 

Petak, 16.02.2024. | Zanimljivosti

Jedan od simbola inovativne jugoslovenske arhitekture bio je i kultni crveni kiosk K67, koji je svoje mjesto pronašao i u čuvenom njujorškom muzeju.

Tu su se nekad prodavale novine i cigarete, a neki su prodavali cvijeće, ili brzu hranu, poput čuvenog “Crompy”-ja u Novom Sadu, kojeg se sjećaju naši stariji sugrađani.

Patentirao ga je 1967. slovenački arhitekta Saša Janez Mächtig, ali bi uskoro mogao da se pojavi u potpuno novoj verziji – napravljenoj od Lego kockica.

Ideja beogradskog arhitekte

Beogradski arhitekta Nikola Opačić došao je na ideju da legendarni crveni kiosk predstavi u novom ruhu, piše Index.

Inače, LEGO na svom zvaničnom sajtu ima zvaničnu platformu za predlaganje novih ideja – Lego ideas, pa je Nikola predložio svoju.

Ovako je sve to zamislio Nikola:

Moja kreacija kombinuje moju strast za kockama i moje nasleđe što sam rođen u Jugoslaviji. Lepota Lego-a je u tome da možete (ponovo da) napravite šta god želite. Za neke bi to mogla biti izmišljena bića i svjetovi, za mene je to Kiosk K67“, navodi se na stranici.

Napravio dva različita kioska

Nikola navodi da je ovaj kiosk simbol zajedništva i pripadnosti.

„Držeći danas u rukama Lego verziju Kioska K67, za mene je to pre svega vremenska kapsula koja me vraća u vrijeme kada sam rođen, u mladost i u vrijeme mog prvog poljupca“, nastavlja.

Napravio je dva kioska – bijeli je zamišljen kao kiosk za novine, a crveni kao mjesto za prodaju brze hrane.

“Dok sam gradio, zamišljao sam priče koje bi ovaj mali kiosk mogao da ispriča… U ovom slučaju, pričao bi o običnim ljudima koji prolaze, kupuju novine, puše cigaretu, ili razgovaraju. Ali to bi mogao biti i rimejk čuvene verzije, koja još uvijek stoji u Muzeju moderne umjetnosti u Njujorku“, navodi se na stranici.

Kako navodi, uživao je u sklapanju ovog kompleta Lego kockica.
“Kiosk K67 postao je simbol bezgraničnog stvaralaštva jugoslovenske arhitekture i industrijske proizvodnje, podsjetnik da i najjednostavnije stvari mogu da inspirišunevjerovatne priče“, zaključuje on.