Petak, 22.11.2024.

Evo koliko bi svjetsku ekonomiju koštala minuta bez interneta

Četvrtak, 18.01.2024. | Najnovije | Tehnologija

Oslanjanje svijeta na internet ne može se precijeniti. Čak i da izgubimo svu internetsku i mobilnu povezanost samo na minutu, to bi koštalo ekonomije zemalja milione dolara, dok bi velike kompanije izgubile stotine hiljada.

Iako je malo vjerojatno da će se dogoditi potpuni globalni prekid interneta, posljedice takvog događaja bile bi finansijski katastrofalne. PCMag je koristio Cost of Shutdown Tool kompanije NetBlocks kako bi procijenio kako bi gašenje utjecalo na svjetsko gospodarstvo, pojedinačne zemlje i velike tehnološke kompanije.

Podaci procjenjuju da bi jedna minuta potpunog prekida interneta koštala globalnu privredu nešto više od 20 miliona dolara. Najviše bi bile pogođene SAD, koje bi izgubile 7,6 miliona dolara, a slijede Kina (6,8 miliona dolara), Velika Britanija (2,2 miliona dolara), Japan (1,8 miliona dolara) i Njemačka (1 milion dolara).

Bio bi potreban samo jedan dan da te brojke dosegnu stotine miliona i nekoliko milijardi dolara gubitaka. Kad bismo svi preživjeli godinu, to bi bilo u trilionima – konkretno 4 trilijuna dolara za SAD.

Gledajući različite kompanije pogođene gašenjem interneta, moglo bi se zamisliti da bi Googleov matični Alphabet bio najveći gubitnik. No, iako je kompanija druga na listi s gubitkom od 538.120 dolara po minuti, još uvijek je iza Amazona. S nedostupnim poslovima za kupnju, AWS i streaming, kompanija bi izgubila blizu milion dolara svake minute kada bi svijet bio izvan mreže. Godina bez interneta koštala bi Amazon gotovo 514 milijardi dolara.

Brojke koriste prihode kompanije za 2022. To je bilo prije nego što je OpenAI u potpunosti pokrenuo ChatGPT, tako da bi kompanija AI vjerojatno bila više rangirana na popisu da su korišteni noviji brojevi prihoda.

PCMag je odabrao kompanije koje se najviše oslanjaju na internet. Kompanije poput Intela, Applea, Microsofta i Nvidije nedvojbeno bi izgubile mnogo novca ako bi se internet iznenada poremetio, ali kompanije su postojale u ranim/prije internetskim danima devedesetih, pa bi vjerojatno preživjele sa svojim hardverom i softverski naporima.