Ekonomska blokada Rusije – kombinacija međunarodnih sankcija i odlazak 1100 međunarodnih kompanija – pokazala se prilično učinkovitom. Međutim, invazija na Ukrajinu koju je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin naredio krajem februara 2022. ide dalje.
Putin je 70 posto ruske ekonomije koju kontrolira pretvorio u bankomat svog ratnog stroja. Uz to, napredno rusko oružje i iranski dronovi kojima se koristi ovise o američkim elektroničkim komponentama koje uprkos sankcijama i dalje stižu u Rusiju. Dobra je vijest da američka vlada i američke kompanije koje ih proizvode mogu usporiti njihov dotok Moskvi i tako smanjiti učinkovitost ruskog oružja, piše Foreign Policy.
Rat u Ukrajini pravi je moderni rat i obje se strane u njemu koriste naprednom opremom prepunom sofisticiranih komponenti, senzora i komunikacijskih sistema. Kada je riječ o tehnološkom aspektu ratovanja, ovaj je rat pokazao da Rusija za Zapadom (i Kinom) zaostaje nekih 15 godina. Ruska industrija poluvodiča sporo napreduje, djelomično i zbog sankcija koje joj je Zapad nametnuo, a djelomično i zbog loših investicija. To znači da se Rusi moraju dobrano namučiti da bi servisirali svoje tenkove T-90, koji sadržavaju dosta naprednih elektroničkih komponenti.
Putinovo insistiranje na tome da Rusija sama može servisirati potrebe svoje vojske graniči s ludilom, tvrdi Foreign Policy. Moskva je izbačena iz međunarodnog financijskog sustava, a čak joj ni kineske firme nisu spremne do kraja izaći u susret. Tajvanski i nizozemski proizvođači poluvodiča TSMC i ASML odbijaju poslovati s Moskvom. Iako je američka kompanija Nvidia prestala sarađivati sa sankcioniranim ruskim Sberbankom, a ruski tehnološki konglomerat Yandex razvoj umjetne inteligencije stavio na čekanje, ruska vojska svejedno uspijeva nabaviti potrebne komponente, i to i s Istoka i sa Zapada.
Nakon što je prošle godine pao, ruski uvoz ključnih komponenti poput tranzistora, mikročipova i specijaliziranih mikroprocesora vratio se na razine od prije rata u Ukrajini. Nadalje, 98 posto tih komponenti u Rusiju dolazi iz trećih zemalja. Prošle je godine Rusija od trećih strana nabavljala 54 posto te opreme. Tvrtke poput Intela prestale su Rusiji dostavljati svoje proizvode ubrzo nakon što je počeo rat u Ukrajini, međutim nisu poduzele praktički ništa kako bi trećim stranama zabranile da njihove proizvode šalju Rusiji.
Tvrtka Texas Instruments Rusiji je u veljači i ožujku 2022. poslala 36 direktnih pošiljki, a njezini su joj ovlašteni distributeri poslali još šest. Reuters je otkrio da su posrednici Rusiji dostavili gotovo 1300 dodatnih pošiljki opreme. Iako posrednici koji su Rusiji izvezli komponente koji ne podliježu sankcijama u teoriji nisu napravili ništa ilegalno, njihovi postupci su moralno vrlo upitni.
Prema procjenama neovisne grupe stručnjaka Jermak-McFaul, izvor Intelovih ključnih elektroničkih komponenti u Rusiji prošle je godine iznosio 700 miliona dolara, 200 miliona više nego 2021. godine. Nisu sve te komponente pod sankcijama. Prema informacijama britanskog trusta mozgova Royal United Services Institute (RUSI), ruska vojska upotrebljava više od 450 različitih stranih komponenti, no samo ih 80 podliježe sankcijama.
Rusi su dio tih komponenti nabavili tako što su ustvrdili da ih koriste i u civilnom i u vojnom sektoru. Dio tih komponenti koristi se za potrebe “mirnih” projekata kao što je istraživanje svemira. To je jedna od mnogih metoda kojima se Rusi koriste kako bi uvezli naprednu elektroniku.
Iran je jedna od zemalja koja Rusiji pomaže zaobići sankcije koje joj je nametnuo Zapad. Teheran Moskvi pomaže da uspostavi proizvodne pogone u Posebnoj ekonomskoj zoni Alabuga u Tatarstanu. Unatoč naporima da se prikrije činjenica da se tamo proizvode iranski dronovi, The Washington Post otkrio je da je Iran Rusiji maltene ustupio franšizu za svoje dronove.
Poslao joj je dokumentaciju te know-how, a čak je i obučavao radnike iz središnje Azije. Najvažnije, ti dronovi sadrže najmanje 13 komponenti koje proizvodi američki proizvođač poluvodiča Analog Devices. Iako se te komponente ne koriste isključivo u vojne svrhe i nisu na popisu osjetljive tehnologije, bile bi obuhvaćene gotovo pa potpunom zabranom izvoza u Rusiju koju je nedavno donio SAD.
Rusija značajnu količinu elektronike nabavlja i od Kine. Peking je u četvrtom kvartalu financijske 2022. namirio 87 posto ruskih potreba za poluvodičima. Više od pola tih komponenti u Rusiju je stiglo preko posrednika te trećih strana i zemalja. Kompanija Agu Information Technology, koja je osnovana 2022. godine te koja postoji isključivo na papiru, Rusiji je izvezla više od 18 miliona dolara vrijedne čipove.
Druge takve kompanije, u kojima rade i neki ruski državljani, svoju robu prodaju podjednako opskurnim uvoznicima. Neki imaju urede u okolici Moskve, a drugi do početka rata u Ukrajini nisu radili ništa. Usporede li se predratna 2021. i postratna 2022. godina, izvoz američkih čipova iz Hong Konga i Kinu u Rusiju narastao je deset puta te je ove godine dosegao 570 milijuna dolara.
Napredni mikročipovi u Rusiju stižu i iz modernih luka u Gruziji. Slične fantomske trgovinske rute otkrivene su za baltičke zemlje. Druge zemlje iz Eurazijske ekonomske unije također mogu biti posrednici jer nemaju carinsku granicu s Rusijom. Ključan igrač u cijeloj priči je i Kazahstan, koji je Rusiji prošle godine izvezao 3,7 miliona dolara vrijedne napredne čipove. Usporedbe radi, ta je brojka 2021. iznosila 12.000 dolara. Rusiji elektroničke komponente šalju i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Prošle su joj godine izvezli 283 miliona dolara vrijednu robu. Da bi cijela priča bila još kompleksnija, Rusija je prošle godine dio tehnologije za dronove nabavila i preko Turske. Radilo se o skupocjenim i sofisticiranim GPS sustavima koji su otporni na smetnje, a koje proizvodi kanadska tvrtka CTL Dis Ticaret Limited Sirketi u vlasništvu ruskog državljanina Pavela Percova. Turska kompanija Azu International proslijedila je Rusiji elektroničke komponente vrijedne najmanje 20 miliona dolara. Iako je Ankara zbog pritiska Evropske unije postrožila carinske kontrole, to ne znači da je prestala Rusiji slati robu.
Moskva sada samo mora plaćati više kako bi se dočepala zabranjenih komponenti. Usporede li se recentni podaci s onima iz 2021. godine, količina američkih čipova koju je Armenija uvezla naglo je porasla za 515 posto, a količina koju je uvezla iz EU za 212 posto. The New York Times piše da je 97 posto tih komponenti poslije izvezeno u Rusiju.
Paralelni lanac opskrbe, službeni naziv Kremlja za dekriminaliziranu krijumčarsku mrežu kojom se Rusija koristi kako bi zaobišla sankcije, počiva na tri stupa: posrednicima koji nisu pod sankcijama, restrukturiranju postojećih tvrtki kako bi se prikrilo određene entitete te kupovanju komponenti, a ne gotovih sankcioniranih proizvoda. Povrh toga, Rusija skriva carinske podatke, uspostavlja ilegalne mreže, otvara tvrtke paravane te organizira lažne transportne operacije.
Prema stručnjacima Centra za strateške i međunarodne studije, Rusija se unatoč tome što je uspostavila složeni sustav nabave robe pod sankcijama svejedno suočava s nestašicom sofisticiranih čipova te ih mora zamijeniti manje kvalitetnima. Primjerice, raketa S-300 trebala bi se s tla ispaljivati na zračne mete. Znatno lošije funkcionira kada se s tla ispaljuje na tlo. Svoju metu nekada promaši i više stotina metara. Da bi napravila dovoljno preciznih raketa, Rusija bi morala nabaviti znatno više čipova nego što sada može.
Foreign Policy navodi da Rusija pod sankcijama dolazi do opreme zbog činjenice da popis robe koja se koristi i u civilne i vojne svrhe nije usklađen s međunarodnim carinskim sustavima. To, međutim, nije dovoljno da se okonča kolanje robe pod sankcijama, pa Foreign Policy predlaže da se donesu sljedeće mjere: SAD mora biti transparentniji kada se radi o informacijama o dolasku američkih čipova u Rusiju, zviždači se moraju nagrađivati, kršitelji sankcija moraju se javno prokazati, zemlje moraju redovito izvještavati o naprednoj elektroničkoj opremi koju uvoze, roba se mora revnije i preciznije nadzirati, posrednici i treće strane koje Rusiji omogućavaju kršenje sankcija moraju se kažnjavati, popisi robe koja se ne smije izvoziti moraju se uskladiti i pojednostaviti.
Ako su čipovi nova nafta, Zapad, koji je tu znatno jači od Rusije, mora snažnije pritisnuti Putina.
