Psiholog Ali Fenvik koristi društvene mreže kako bi savremenu psihologiju približio masama, najčešće objašnjavajući različite tehnike za poboljšanje opšteg blagostanja i ljudskog ponašanja na jednostavan način. Zbog ovakvog pristupa, samo na Instagramu ga prati preko 400.000 ljudi. Jedna od tema koje je odlučio da obradi u kratkom klipu su neobični znaci inteligencije, odnosno ukazao je na ljudske karakteristike koje u početku ne bismo povezivali s inteligencijom.
Pretjerano razmišljanje (overthinking)
Prema njegovim riječima, skriveni znak da je neko inteligentniji nego što misli je pretjerano razmišljanje. Da li ste jedan od onih koji stalno nešto analiziraju i zaokupljeni su time? Ako je vaš odgovor da, sigurno imate zavidan nivo samorefleksije i introspekcije, blagosloveni ste emocionalnom inteligencijom, ali pojačana svijest o vlastitim i tuđim postupcima također može biti veoma opterećujuća za vas, piše Sensa.story.hr.
Noćna ptica
Ako ste noćna ptica, to također govori mnogo o vašoj inteligenciji. Naučnici ne tvrde da nas kasniji odlazak na spavanje čini pametnijima, već suprotno – veći koeficijent inteligencije razlog je kasnijeg odlaska u krevet.
Crni humor i sarkazam
Sljedeći znak je smisao za crni humor i sarkazam. Naime, prema Fenviku, kao i nekim naučnim istraživanjima, sarkazam je karakteristika inteligentnih ljudi brzog uma. Također, sarkastični ljudi imaju dobar utjecaj na druge jer kada komunicirate s njima, vaš mozak mora da radi mnogo brže nego inače.
Kratkovidost
Četvrti znak je kratkovidost (miopija), koja je, sudeći po komentarima, posebno zbunila ljude, ali ima naučnu osnovu. Na primjer, objavljeno je u naučnom časopisu Nature Communications da inteligentniji ljudi češće nose naočare ili kontaktna sočiva ili su genetski predodređeni da ih nose u budućnosti.
Samotnjaci
Ako volite da provodite vrijeme sami, to je također znak inteligencije, smatra psiholog. Naime, studija objavljena u “British Journal of Psychology” pokazala je vezu između sposobnosti da se dobro nosi s usamljenošću i inteligencije. Slobodno vrijeme koristimo za razmišljanje, postavljanje prioriteta, planiranje, a sve to vodi ka većoj samokontroli.
