Bakir Izetbegović ili Denis Bećirović bitka je koja je zasjenila sve druge teme tokom predizborne kampanje. Čak je zasjenila i uvijek zanimljivu i žestoku kampanju u RS. Za razliku od izbora 2018. do mnogih građana nisu doprli ni obrisi kampanje za člana Predsjedništva iz reda Hrvata. Zašto je to tako?
Piše: Ajdin Latić www.thebosniatimes.ba
Pobjeda kandidata ujedinjene opozicije Denisa Bećirovića značila bi najvjerovatnije za SDA i njenog lidera Bakira Izetbegovića udarac od kojeg se više nikad neće oporaviti. Uz takav ishod broj osvojenih glasova takozvane trojke na nivou Države i Federacije koji ne mora čak biti ni znatno veći od broja glasova SDA, a sve ukazuje da će to biti, značit će vjerovatno kraj ere vladavine SDA.
Kako stoji SDA
Biračko tijelo SDA prema podacima zvanične web stranice CIK-a (Centralna izborna komisija BiH) vrti se u brojci od oko 200 hiljada birača. Čini ga dio glasača, također prema analizi podataka CIK-a, mahom iz manjih sredina i gradova vezan emotivno za naslijeđe Alije Izetbegovića, dio koji glasa po inerciji i narativu u koji vjeruje – da su svi drugi koji nisu SDA opasni, izdajnici zemlje i protivnici. Drugi dio biračkog tijela je jedna velika i od strane ove stranke dobro osmišljena mreža boračkih udruženja koja svojom brojnošću i samim brojem ljudi u rukovodstvima tih udruženja donese SDA veliki procent glasova.
Treći i ključni stub na kojem SDA stoji je Islamska zajednica koja svojom mrežom od preko dvije hiljade imama, utjecajem među Bošnjacima pa i infrastrukturom je vjerni partner ove stranke već trideset godina.
Naizgled retrogradno, ali sa stanovišta marketinga potpuno profesionalno i smišljeno, upravo gore pobrojanoj ciljnoj skupini u najvećoj mjeri podređena je i ovogodišnja kampanja, vizuali i poruke na bilbordima, nativni tekstovi na portalima, narativi rata i odbrane u govorima i moćni targeting plaćenih oglasa na društvenim mrežama.
I četvrti dio birača koje posrpdno nazivamo uhljebima zaposlenim po raznim odborima, direktorskim mjestima, općinama itd., iz vlastitog interesa i želje da im se dobra lična pozicija ne mijenja, dat će ponovo doprinos svojoj političkoj matici. Krađu glasova i manipulacije ćemo, eto, zanemariti.
Svi oni skupa davali su i dat će maksimalno 200 hiljada glasova svome vođi i kandidatu za člana Predsjedništva Bakiru Izetbegoviću. To mu je maksimum. (Šefik Džaferović osvojio je 2018. 212.581 glas. Podaci: www.zbori.ba)
Sve se posložilo za Bećirovića
Da napomenemo i uzmemo kao neku vrstu parametra. Na prošlim Općim izborima 2018. na teritoriju Federacije kandidatima za članove Predsjedništva narod je dao oko milion (tačnije 1.008.955) glasova. Kada odbijemo tih cca. 200 hiljada glasova odanog biračkog tijela SDA ostaje oko 800 hiljada da ih raspoređujemo na ostale stranke i koalicije.
Željko Komšić pobijedio je 2018. za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda sa 225 hiljada glasova. Zbog njegovog zagrljaja sa SDA drastično mu je pala popularnost i sigurno će glasači skloni patriotskoj i populističkoj retorici ovoga puta tražiti alternativu upravo u Bećiroviću. Dakle, u usporedbi sa izborima 2018. (Dragan Čović (HDZ) 154 hiljade i Diana Zelenika (HDZ 1990) 25 hiljada, podaci: www.izbori.ba), kandidatkinja HDZ-a Borjana Krišto i Komšić zajedno mogu osvojiti maksimalno 350 hiljada glasova.
Uzgred spomenimo i ove podatke. Mirsad Hadžikadić je kao novo lice na političkoj sceni 2018. godine dobio 58 hiljada glasova upravo iz razloga što je kao novi, obrazovan i netipičan političar davao svojim pristalicama nadu da se može desiti čudo u vidu pobjede. Na ovim izborima građanima je potpuno jasno da Hadžikadić nema nikakve šanse i da bi glas za njega bio bačen glas u ovoj utrci Bećirovića i Izetbegovića. Stoga procent glasova na koje može računati Hadžikadić je neznatan i ni na koji način ne može utjecati na konačni ishod.
Zanimljiv je podatak da je potpuni autsajder na izborima 2018. Senad Šepić zahvaljujući popularnosti Fuada Kasumovića koji je tada bio u Šepićevom Nezavisnom bloku, samo u Zenici dobio blizu deset hiljada glasova. Prema anketama i sadašnjem rejtingu Kasumovića u ZDK kao jednog od trenutno najpopularnijih političara u BiH, minimalno koliko se očekuje da će njegova stranka BHI KF u ovom kantonu donijeti Bećiroviću, ne računajući ostatak opozicije je 40 hiljada glasova.
Neumoljiva matematika ne ide na ruku SDA
Fahrudin Radončić (SBB) 2018. osvojio je 75 hiljada glasova. Boriša Falatar (Naša stranka) kao kandidat za člana Predsjedništva iz reda Hrvata osvojio je oko 16 hiljada glasova. Dakako, govorimo sve o biračkom tijelu koje nije sklono davati glasove SDA i Bakiru Izetbegoviću. S time u vezi podsjećamo da je Denis Bećirović tada kao kandidat SDP-a bez jedanaest stranaka koje sada podržavaju njegovu kandidaturu, osvojio 194 hiljade glasova, odnosno 17 hiljada manje od pobjednika Šefika Džaferovića.
Ono što posebno ne ide na ruku SDA je snažni uzlet stranke Narod i pravda koja je 2018. bila na svojim počecima bez izgrađene infrastrukture, a koja sada vlada Sarajevom i sve jače parira i bije bitke sa SDA uzimajući im značajan dio biračkog tijela. Da ne govorimo o brojkama i rezultatima koje su ostvarili 2018. kao kandidati SDA pojedinačno Aljoša Čampara i Denis Zvizdić, sadašnji kandidati na listama NiP-a odnijevši iz SDA veliki dio vlastitih biračkih baza. (D. Zvizdić 2018. osvojio 38 hiljada glasova za PSBiH, Aljoša Čampara 2018. osvojio 10 hiljada glasova za Skupštinu KS. Podaci: www.izbori.ba). I uz sve to upravo NiP Elmedina Konakovića, u nekim momentima se čini snažnije nego i sami SDP, kreira i sprovodi kampanju Bećirovića kao zajedničkog kandidata.
Spomenimo na kraju i ostatak opozicije. Općepoznata stvar na terenu, članstvo PDA, NES-a i drugih manjih stranaka, sve kada bi im rukovodstvo i sugeriralo, teško da će podržati SDA čija ih mašinerija sve odreda targetira kao izdajnike i protivnike Države i naroda.
Tako da, ako ne uzmemo u obzir veliki broj ljudi koji su proteklih godina napustili BiH, onih prognoziranih 350 hiljada glasova za Krišto i Komšića i oko 200 hiljada koje maksimalno može osvojiti SDA, čini nešto više od polovice birača. Šta je sa još oko 450 hiljada potencijalnih glasača u Federaciji?
Spletom okolnosti i naklonjenošću sudbine Bećiroviću se smiješi šansa da dosegne približan rezultat kakav je nekada u dobra stara esdeaovska vremena kao kandidat imao jedino Alija Izetbegović.
Na kraju, ukoliko se obistine brojne ankete koje predviđaju poraz Milorada Dodika i SNSD-a u RS i na nivou BiH, onda po svemu sudeći svjedočimo nekoj vrsti bosanske oktobarske revolucije. U nedjelju.
THEBOSNIATIMES/PRESS
