Mnogi među nama navikli su češće provjetravati svoje domove tokom i nakon pandemije, no uobičajeno je mišljenje da su neke osobe osjetljivije na propuh od drugih i vjeruju da se zbog prevelike cirkulacije zraka mogu prehladiti. A što na to kaže nauka?
Jesu li utemeljena upozorenja poput ovoga: “Zatvori prozor! Propuh je i svi ćemo se prehladiti!” Doktori kažu da se ne razbolijevamo zbog propuha, već zbog virusa.
No dodaju da izloženost propuhu utječe na naš organizam tako što se na našoj koži i ispod nje odvijaju procesi koji mogu rezultirati curenjem nosa ili ukočenim vratom.
Propuh je povezan s tzv. indeksom hlađenja, odnosno subjektivnim osjećajem vjetrovitog vremena na koži. Što je veća brzina vjetra, to je osjećaj temperature niži, odnosno pothlađivanje je brže.
“Kada je temperatura minus 5 Celzijusa, a vi ste negdje vani i ne puše vjetar, vaše tijelo zagrijava tanak sloj zraka blizu kože”, pojasnio je njemački otorinolaringolog Thomas Deitmer, glavni sekretae njemačkog udruženja za otorinolaringologiju, hirurgiju glave i vrata.
Taj tanki sloj zraka izolira vas od hladnoće. No hladan vjetar koji puše po vašem tijelu rastjeruje tu toplinu. Što jače puše, tijelo brže gubi toplinu i počinjete osjećati hladnoću. Taj se učinak pojačava ako vam je koža mokra, primjerice od znoja, jer zrak koji struji utječe na brže isparavanje vlage te tako brže “odnosi” toplinu iz tijela nego zrak koji miruje.
– Kada se površina vašeg tijela ohladi na hladnom zraku, koji osjećamo kao propuh, krvne žile se sužavaju, smanjujući protok krvi da bi se smanjio gubitak topline iz tople krvi. To može utjecati i na sluznicu nosa i grla. Propuh djeluje tako da ih isušuje, oslabljujući njihovu imunološku odbranu te vas čini osjetljivijim na viruse prehlade, pojasnio je dr. Deitmer.
Ali ako ste zdravi, nećete se razboljeti samo zato što ste bili izloženi propuhu.
Dr Michael Deeg, član njemačkog udruženja otorinolaringologa (BVHNO), spominje još jednu moguću posljedicu propuha: ukočenost vrata, posebno po toplom vremenu.
“Ako vam je vruće i sjedite ispred ventilatora ili vrlo blizu klima-uređaja ili otvorite prozor dok putujete automobilom, zrak koji puše preko vaše tople i nerijetko znojne kože u nekim slučajevima može rezultirati napetošću u području vrata”, tvrdi Deeg. Dodaje da se tijelo svojom temperaturom uvijek nastoji prilagoditi uslovima u okolini.
“Na površini naše kože nalaze se receptori koji mjere temperaturu kože”, objašnjava Deeg. “Problem s blagim propuhom je u tome što je razlika u temperaturi vrlo mala pa je termoreceptori ne uspijevaju detektirati.”
Tako se koža hladi, ali tijelo ne reaguje dovoljno brzo, što može utjecati na sužavanje krvnih žila u predjelu vrata i posljedično dovesti do napetosti mišića koji se nalaze ispod.
