U izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda “Fiskalna politika od pandemije do rata”, čelnici ove finansijske institucije ističu kako je potrebno hitno sprovođenje mjera kreditiranja država članica čiji BDP brzo opada inače ono što slijedi jesu društveni nemiri.
MMF je otvoren za mogućnost pružanje hitnog finansiranja ranjivim zemljama koje se suočavaju sa pitanjima sigurnosti hrane ili dodatnog finansiranja u okviru već postojećih programa pozajmljivanja sredstava.
“Sigurnost hrane bila je kritično pitanje na ovosedmičnim sastancima članova MMF-a i Svjetske banke, uz dodatno finansiranje koje je potrebno nekim državama, posebno onima koje se već suočavaju s dugom”, istakao je Vitor Gaspar, direktor Odjela za fiskalna pitanja MMF-a.
Kazao je da ako zemlja već ima program sa MMF-om, može se razmotriti dodatno finansiranje vezano za prioritete sigurnosti hrane, a u slučaju da takav program ne postoji, ili iz nekog razloga država ne želi da koristi tu mogućnost, nude i hitno finansiranje.
Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je krizu povrh krize razaranjem ljudskih života i ogromnim nazadovanjem za globalnu ekonomiju.
“Naš izvještaj ‘Svjetski ekonomski izgled’ predviđa usporavanje globalnog rasta na 3,6 posto u 2022. godini sa 6,1 posto u 2021. godini. Snizili smo našu prognozu za 143 zemlje, što predstavlja 86 posto globalnog BDP-a”, kazala je direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.
Ona je dodala kako je inflacija dostigla najviši nivo zabilježen u proteklih nekoliko decenija. Cijene hrane vrše pritisak na domaćinstva širom svijeta, posebno na najsiromašnije. One mogu izazvati društvene nemire.
Direktorica MMF-a također je istakla kako je kriza sa energentima potakla vlade ka većem opredjeljenju za korištenje čistih, obnovljivih izvora energije koji bi omogućavali veći stepen sigurnosti u kriznim situacijama.