Uskrsna jaja ukrašavaju se na Veliku subotu, a postoje razne tehnike šaranja i bojenja jaja.
Međutim, postoji i više teorija zašto se jaja šaraju baš za Uskrs.
Tradiciju bojenja jaja iranski narodi njeguju preko 2500 godina, a Egipćani su poklanjali pisanice u proljeće kao simbol probuđenog života. Jaja su kao simbol ponovnog rođenja i novog života bila sastavni dio poganskog slavljenja dolaska proljeća i novog života nakon zime. Ukrašena jaja poklanjala su se bližnjima, a taj su običaj prema nekim teorijama preuzeli i kršćani, čiji proljetni blagdan Uskrs simbolizira upravo novi život uskrsnulog Isusa.
Prema drugoj teoriji, Crkva je tradiciju bojenja jaja za Uskrs preuzela od ranih kršćana iz Mezopotamije koji su ih bojili u crveno kako bi podsjetili na krv koju je Krist prolio na raspelu kao žrtvu za otkupljenje ljudskog roda. Zapisi o ovom običaju ranih kršćana nalaze se u petom broju katoličkog mjesečnika Donahoe koji je izlazio od 1878. do 1908. godine.
Danas su dostupni različiti materijali, boje i tehnike za ukrašavanje jaja, no mnoge obitelji drže se tradicionalnog bojenja prirodnim bojilima od kojih je, vjerojatno zbog crvene boje, najčešća ljuska crvenog luka. Za ukrašavanje se koriste tkaninom pričvršćene travke različitih oblika, na čijem će mjestu nakon kuhanja u ljusci luka jaje ostati neobojeno.
Za različite motive, uzorke ili pisane poruke na jajima koristi se rastopljeni pčelinji vosak prije bojenja ili različite igle i nožići za struganje nakon bojenja, a sjaj ljusci obojenog jajeta tradicionalno daje brisanje tkaninom koja je prethodno namočena u ulje.
Crvena je boja kršćanski simbol Kristove muke, Božje ljubavi, nade, energičnosti i služenja Crkvi, a predstavlja i duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi. Osim crvenom, kršćani jaja često boje žutom bojom koja označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću, a za njih je ona simbol nagrade i priznanja. Česta je i zelena boja koja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo, a za kršćane je ona simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.
Na našim prostorima, i u istočnijim dijelovima Europe, raširen je običaj tucanja jajima na Uskrs. I u ovoj igri postoji određena simbolika pa tako ljuska jajeta predstavlja Isusov grob, a njezino razbijanje otvaranje groba i oslobađanje Isusa.
Od ostalih igara među rasprostranjenijima je kotrljanje jaja, popularno u SAD-u. Ovu igru uobičavaju za Uskrs zaigrati i na travnjaku Bijele kuće, a kotrljanje jajeta simbolizira kotrljanje kamena kojim je bio zatvoren ulaz u Kristov grob.
U zapadnijim dijelovima Europe jaja za Uskrs donose različite životinje, od kukavice, ševe i rode do, zamislite, lisice. Ništa manje neobičan nije ni najrasprostranjeniji donositelj jaja – zec, koji je za kršćansko slavlje Uskrsa, kao simbol novog rađanja i plodnosti, preuzet iz poganskog blagdana Eostre, koji su slavili germanski narodi. Jaja koja djeca s veseljem traže u zapadnim dijelovima Europe u gnijezda je posakrivao upravo uskrsni zeko.
