Postoji mnogo dijeta koje se temelje na smanjenju ili potpunom uklanjanju ugljikohidrata iz prehrane.
Kod LCHF dijete je cilj smanjiti količinu ugljikohidrata te ih zamijeniti zdravim mastima. Upravo slova ove dijete, LCHF označavaju manje ugljikohidrata, a više masti (Low Carb High Fat).
Kako biti na LCHF dijeti?
Kod ove dijete energija koja je potrebna tijelu dolazi od otprilike 20 posto ugljikohidrata, više od 50 posto energije dolazi od masti, a količina proteina varira.
Kako bi se bilo na LCHF dijeti najbolje je krenuti s malim promjenama i postepenim izbacivanjem, odnosno smanjivanjem ugljikohidrata. Jednako tako, kako bi se dijeta lakše održala, pomoći može sastavljanje jelovnika za svaki obrok i za svaki dan. Kod kupovine namirnica treba kupovati samo hranu koja je bogata zdravim mastima i onu koja sadrži manje ugljikohidrata te hranu bogatu proteinima.
Ne postoji točno određena količina ugljikohidrata koja se smije konzumirati u jednom danu jer je cilj dijete da dođe do promjene prehrambenih navika te da se ovakav način prehrane primjenjuje kroz cijeli život.
Što treba jesti na LCHF dijeti?
Najbolje namirnice za konzumaciju su: neprocesuirana hrana kao što su ribe, jaja, povrće koje sadrži malo ugljikohidrata (brokula, špinat, cvjetača, mrkva, šparoge) i orašasti plodovi, kao i druga hrana koja sadrži zdrave masnoće, na primjer maslinovo ulje, sir, jogurt, avokado te meso. S druge strane, potrebno je izbjegavati određenu hranu.
Što treba izbjegavati na LCHF dijeti?
Kod ove dijete treba smanjiti ili izbaciti unos nekih namirnica. Ovdje spadaju: šećer u bilo kojem obliku, od slatkiša, kolača do sokova, zatim tjestenina, kruh, riža, povrće koje sadrži puno škroba kao što su krumpir i grašak. Jednako tako treba izbjegavati alkohol (osim suhog vina u malim količinama) te svu prerađenu hranu.
Po čemu se LCHF razlikuje od drugih dijeta?
Postoji nekoliko dijeta koje zagovaraju smanjeni unos ugljikohidrata. Ovdje spadaju ketogena dijeta, paleo te Atkinsonova dijeta. LCHF je po načinu prehrane slična Keto dijeti, ali kod LCHF dijete nije nužno doći do ketoze. Još jedna glavna razlika je u tome što kod Keto i Aktinsonove dijete postoji ograničenje koliko se ugljikohidrata dnevno smije unijeti i ono je striktno propisano, dok se kod LCHF dijete te mjere prilagođavaju pojedincu. Upravo zato je i lakše držati se LCHF dijete.
Zašto je dobra LCHF dijeta?
Postoje određena istraživanja koja idu u korist LCHF dijete. Ovo su neke prednosti:
1. Gubitak kilograma
Pokazalo se kako LCHF dijeta može biti dobar način za gubitak viška kilograma, kao i gubitak masnih naslaga. Ovakav način prehrane može smanjiti stalnu želju za ugljikohidratima, ali i smanjiti glad. Osoba se zbog konzumacije zdravih masti osjeća sitom od manjih porcija, te ju sitost drži dulje vremena.
2. Pomaže kod dijabetese
Istraživanje je otkrilo kako su pretili ljudi koji imaju dijabetes tipa 2, a koji su bili na LCHF dijeti, imali znatna poboljšanja kod razine krvnog tlaka . Ipak, ovo istraživanje je rađeno na malom broju ljudi te bi trebalo napraviti dodana istraživanja. Još jedno istraživanje na manjem uzorku pokazalo je iste rezultate. Ovdje je 40 pretilih odraslih osoba, u dobi između 60 i 75 godina bilo na LCHF dijeti osam tjedana. Nakon tog perioda ispitanici su izgubili više viscelarne masnoće od kontrolne grupe, a imali su velik pad inzulinske rezistencije i poboljšala im se razina kolesterola.
3. Pomaže profesionalnim sportašima
LCHF dijeta može bitno utjecati na kontrolu tjelesne težine i mase kod sportaša. Postoje i dokazi kako ova dijeta može biti korisna i kod osoba koje se bave sportovima u kojima je potrebna izdržljivost. Potrebno je nekoliko mjeseci prilagodbe na ovakav način prehrane kako bi došlo do metaboličkih promjena. Ipak, neki učinci dugotrajne LCHF dijete na sportaše i njihove uspjehe su još nedovoljno istraženi.
Postoje li nuspojave LCHF dijete?
LCHF dijetu ne bi smjela prakticirati djeca, a ne preporuča se ni trudnicama ili dojiljama. Osobe koje imaju neke zdravstvene probleme bi se prije ove dijete trebale konzultirati sa svojim liječnikom. Kod nekih se osoba, posebno na početku dijete, mogu pojaviti i nuspojave kao što su: mučnina, slabost, proljev, vrtoglavica, nesanica ili glavobolja. Kod početka ove dijete se često pojavljuje zatvor zbog nedostatka hrane bogate vlaknima.
Također, neka istraživanja smatraju kako LCHF dijeta može biti opasna za zdravlje jer pretjerano unošenje životinjskih masti i proteina može razviti veće šanse za pojavu bolesti srca.
Zaključak
LCHF dijeta se bazira na prehrani sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i povećanim unosom masti. Od drugih sličnih dijeta se razlikuje što ne postoje točni omjeri i količine ugljikohidrata koje bi trebalo unijeti na dnevnoj bazi. Postoje istraživanja koja potvrđuju prednosti LCHF dijete, ali jednako tako je i naišla na brojne osude.
