Američki izvještaji već duže vrijeme ukazuju na maligni utjecaj Rusija na zemlje Zapadnog Balkana. Miješanje zvanične Moskve u unutrašnje procese suverenih država posebno je opasno za Bosnu i Hercegovini gdje dobar dio vlasti drže proruski orijentirani političari okupljeni u političkoj stranci Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Iako se borba protiv ruskog utjecaja u BiH predstavlja uspješnom, činjenice govore kako institucije naše zemlje ne rade dovoljno na suzbijanju širenja moći Rusije u Bosni i Hercegovini.
Piše za PRESS: Armin Hamzić
Ključno pitanje na koje je potrebno odgovoriti, a kako bi se shvatila srž ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini, jeste pitanje „šta je to moć“? U političkim naukama kaže se da kad subjekt A ima utjecaj na ono što subjekta B misli, želi ili radi, odnosno postupa, onda subjekt A ima moć nad subjektom B. U ovom kontekstu treba posmatrati i moć koju Ruska Federacija (subjekt A) ostvaruje u Bosni i Hercegovini (subjekt B).
Ukoliko zvanična Moskva može utjecati na procese u Bosni i Hercegovini – NATO put, izborni proces, teritorijalni integritet, suverenitet, ustavni poredak i ekonomsku stabilnost – onda se Bosna i Hercegovina nalazi u ozbiljnom problemu. Krenimo redom: Blokira li Rusija putem SNSD-a put BiH ka NATO-u? Odgovor je da blokira. Miješa li se Rusija u izborni proces u BiH? Odgovor je da miješa. Podriva li Rusija teritorijalni integritet, suverenitet i ustavni poredak BiH? Odgovor je da podriva. I u konačnici, narušava li Rusija ekonomsku stabilnost BiH? Odgovor je da narušava. Sa ovakvom slikom stvarnog stanja mi ne možemo govoriti o kvalitetnoj borbi protiv ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini.
Centar za globalno istraživanje State Departmenta nedavno je objavio izvještaj u kojem je potvrdio da se Ruska Federacija miješala u izborni proces u Bosni i Hercegovini. Dakle, nije riječ o pokušaju miješanja u izborni proces – tj. pokušaju koji je Bosna i Hercegovina uspjela spriječiti – već o uspjelom projektu zvanične Moskve da utječe na tok izbora u BiH.
Ključna institucija koja se trebala baviti sprječavanja uplitanja Rusije u izborni proces je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine na čijem čelu se nalazi Osman Mehmedagić zvani Osmica. Izvještaj State Departmenta kojim se konstatuje da je Rusija bila umiješana u izborni proces BiH predstavlja i jednu vrsta šamara samom Mehmedagiću koji nije uspio spriječiti prodiranje ove zemlje na prostor Bosne i Hercegovine.
Kao glavni igrač Rusije spominje se milijarder Konstantin Valerevich Malofeev koji je 30. maja 2018. godine na osnovu preporuke OSA-e protjeran iz Bosne i Hercegovine. Odgovor na pitanje zbog čega OSA-a nije ranije spriječila ulazak kontroverznog ruskog biznismena u Bosnu i Hercegovinu poznat je samo Osmanu Mehmedagiću.
Naime, još 30. jula 2014. godine Vijeće Evropske unije stavilo je Konstantina Valerevicha Malofeeva na crnu listu Evropske unije. On je 2016. godine bio umiješan u neuspjeli pokušaj državnog udara u Crnoj Gori koji je imao za cilj da spriječi članstvo te zemlje u NATO-u. I pored svih tih činjenica, uspio je 2017. godine da nekoliko puta regularno uđe u Bosnu i Hercegovinu i održi sastanke s tadašnjim predsjednikom entiteta RS, a danas članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Osman Mehmedagić izabran je za direktora OSA-e 19. novembra 2015. godine i ulasci kontroverznog biznismena desili su se upravo u njegovom mandatu. Da je Mehmedagić još 2016./17. zabranio ulazak Konstantinu Valerevichu Malofeevu u BiH vjerovatno bi šteta koja je načinjena bila manja, a u izvještajima Sjedinjenih Američkih Država – najvažnijeg vanjskopolitičkog partnera BiH – pisalo bi da je zvanično Sarajevo osujetilo pokušaje Rusije da se umiješa u izborni proces u BiH.
Utjecaj Rusije, ali i Kine na ekonomske procese u Bosni i Hercegovini je također veliki. Ukoliko utjecaj ovih zemalja raste postavlja se pitanje ko je u Bosni i Hercegovini glavni krivac za to i da li su uopće domaće institucije sposobne da se nose s ekonomskim nasrtajima ovih zemalja? Opravdanje nikako ne može biti da se procesi odvijaju na teritorij Republike Srpske jer je Republika Srpska samo jedan od entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine. Državne institucije, a prije svega OSA, nadležne su da štite državu na cijelom njenom teritoriju i u skladu s tim spriječe prodiranje Rusije i na teritorij entiteta RS. Koliko je ta borba neuspješna dovoljno govore medijski izvještaji i stalna upozorenja o ogromnom utjecaju Rusije na zvaničnike koji dolaze iz RS-a te tokove u ovom entitetu.
Zanimljivo je i što Osman Mehmedagić, koji se predstavlja kao najveći borac protiv ruskog utjecaja u BiH – iako se rezultati njegov rada ne vide u praksi – ima apsolutnu podršku proruskih snaga u Bosni i Hercegovinu za ponovni izbor na funkciju direktora OSA-e. Političku odgovornost za rad direktora OSA-e, prema članu 9. Zakona o OSA-i, snosi predsjedavajući Vijeća ministara BiH. U ovom momentu na čelu Vijeća ministara BiH nalazi se Zoran Tegeltija iz SNSD-a. To znači da je Dodikov SNSD-a spreman preuzeti potpunu političku odgovornost za imenovanje Mehmedagića čak i kada se vodi postupak o njegovim nezakonitim diplomama.
Zanimljivo je i što je zahtjev za imenovanje Osmana Mehmedagića na poziciju direktora predložila zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković za koju je nedavno otkriveno da je dala saglasnost za dolazak ruskih vojnika u Banja Luku. Mehmedagić je sina Bisere Turković ove godine zaposlio u OSA-u i poslao ga na rad u Ambasadu BiH u Kataru gdje je Turković prije izbora za ministricu obnašala dužnost ambasadorice. Treba podsjetit da su odnosi Rusije i Katara posljednjih godina odlični te da ove dvije zemlje jako dobro sarađuju kada je riječ o energetskom sektoru.
Proteklih godina dosta se izvještavalo i o aktivnostima srbijanskih i hrvatskih obavještajnih službi u Bosni i Hercegovini. Suština svih priča je da obavještajci zvaničnog Beograda i zvaničnog Zagreba djeluju u Bosni i Hercegovini što opet znači da Mehmedagić nije radio svoje posao jer je morao spriječiti kontraobavještajno djelovanje Srbije i Hrvatske.
Sve ovo ukazuje na nekompetentnost direktora OSA-e i nesposobnost da se nosi sa sigurnosnim izazovima koji pogađaju Bosnu i Hercegovinu. Jedan od otežavajućih faktora je i to što je zbog procesa vezanih za fakultetske diplome Osman Mehmedagić u potpunosti izgubio kredibilitet i postao podložan političkim utjecajima prije svega proruskih političara iz reda SNSD-a. Svima je jasno kako Dodik zasigurno ne bi podržao izbor direktora OSA-e koji bi mogao ugroziti njegove interese. S toga se nameće zaključak kako Dodik ili nema skrivenih interesa ili ima dogovor s Mehmedagićem da ne „čačka“ po njegovim skrivenim interesima.
Bosna i Hercegovine mora se značajnije boriti protiv malignog ruskog utjecaja. Budućnost naše zemlje trebaju biti Evropska unija i NATO savez, a moć Rusije konačno se treba shvatiti kao stvarni problem s kojim se suočavamo za razliku do dosadašnjeg pristupa u kojem se borba protiv ruskog utjecaja koristila za dodvoravanje Ambasadi SAD-a i zataškavanje nesposobnosti direktora OSA-e da se u stvarnosti uhvati ukoštac s ovim problemom.
(PRESS)
