Bošnjaci trebaju biti vezivno tkivo i strana koja snažnije pruža ruku, kaže u intervjuu za Radiosarajevo.ba lider Stranke demokratske akcije i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.
Istovremeno, dok govori šta zamjera predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću i kako se jedino mogu (a i moraju) poboljšati odnosi Bosne i njegove zemlje, vrhu Srbije, pak, poručuje da se Beograd i bosanskohercegovački entitet RS trebaju ostaviti aspiracija da se dijelovima naše zemlje kompenzira eventualni dogovor o Kosovu, jer:
Genocid ne može i neće biti nagrađen neovisnošću (Republike Srpske, op.a.). Ni pod koju cijenu”, kaže, uz ostalo, Izetbegović.
Izetbegović za Radiosarajevo.ba, osim o koroni i Sarajevu kao mogućem najvećem klasteru Evrope, govori o odlikovanjima koja je dodijelio Zoran Milanović i reakcijama šefa hrvatske države, te o starim apetitima susjeda prema Bosni, velikosrpskoj ideologiji i dijalogu Beograda i Prištine.
Čelnik vodeće bošnjačke stranke iznosi svoja očekivanja o predstojećim lokalnim izborima, komentira situaciju u Mostaru i Srebrenici, te odgovara na pitanje hoće li “četvorka” u Sarajevu biti izazov za SDA. Otkriva i detalje o budućem statusu šefa OSA-e Osmana Mehmedagića, komentira o tome je li bio popustljiv u razgovorima sa SNSD-om i HDZ-om, te ko je koga poslao po burek. U intervjuu se govori i o dijalogu sa HDZ-om, o Vladi FBiH i odnosima DF-a i SBB, ali i stanju unutar SDA i ko će biti odstranjen… Po prvi put javno iznosi i svoj stav o Aja Sofiji.
Radiosarajevo.ba: Gospodine Izetbegović, kako komentirate odluku predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da odlikuje gardijske brigade HVO-a i Specijalne policije MUP-a Herceg-Bosne, među kojima i Zlatana Miju Jelića, bjegunca od bh. pravosuđa i optuženika za ratne zločine u Mostaru i Hercegovini?
IZETBEGOVIĆ: Predsjednik Milanović je i ranije koketirao sa radikalnim desničarima, i mislim da mu je to generalno greška. Tu političku grupaciju nikada neće pridobiti, a može izgubiti potporu među ljevičarima i, općenito, povjerenje miroljubivih i razumnih ljudi. Odlikovanje je dao brigadi HVO i Specijalnoj jedinici Herceg-Bosne, i to nije sporno. Te jedinice su učestvovale u akciji “Oluja” po dogovoru Izetbegović-Tuđman. Sporno je što je nagradu predao čovjeku koji je optužen za najteže ratne zločine, bjeguncu od pravde. Time je nanio štetu odnosima sa BiH i Bošnjacima, štetu ličnom ugledu i ugledu Republike Hrvatske.
Radiosarajevo.ba: Predsjednik Milanović je žustro komentirao reakcije iz Bosne i Hercegovine, uključujući i Vas, Vašeg rahmetli oca, prvog predsjednika samostalne RBiH, Aliju Izetbegovića, armijskog komandanta Armije RBiH Rasima Delića itd., pa onda sve to doveo u vezu sa zahtjevom da “se Hrvatima omogući da biraju sami svoje članove Predsjedništva”. Kako ste ukupno doživjeli njegove poruke?
Trajna sramota Hrvata
IZETBEGOVIĆ: General Delić nije imao nikakvu konkretnu odgovornost za zločine za koje je osuđen, čak niti saznanje da su se oni desili u nepristupačnim bosanskim enklavama, za razliku od Zlatana Mije Jelića i ostalih odgovornih za UZP koji je, prema presudi Haškog tribunala, u pokušaju uspostavljanja hrvatskog entiteta u BiH, porušio Mostar i Hercegovinu, kroz konc-logore proveo skoro sve muškarce Bošnjake i etnički očistio teritorij pod kontrolom HVO-a. Grupa kojoj pripada Jelić je nanijela trajnu sramotu hrvatskom narodu i u BiH i u Hrvatskoj, i predsjednik Hrvatske bi trebao izbjegavati susret, i svaku vezu sa ovom vrstom ljudi. Rukovanje sa ratnim zločincem je unizilo i njega i Hrvatsku
Radiosarajevo.ba: Činjenica je da ne možemo biti zarobljenici sukoba. Kako da odnosi sa Hrvatskom koji su, primjećujem, u konstantnoj krizi još od 2016. godine i one poruke bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da će njezina država iskoristiti svoj položaj u EU i NATO da bi se riješili neki odnosi unutar Bosne i Hercegovine, napokon krenu ka uzlaznoj putanji?
IZETBEGOVIĆ: Bilo je problema i prije 2016., samo smo o njima govorili iza zatvorenih vrata. Pokušavali smo diplomatski riješiti pitanje imovine bh. firmi u Hrvatskoj, pitanje trošenja vodnih resursa BiH na koje Hrvatska ne plaća pravičnu naknadu, nudili smo izgradnju tunela u zaleđu Neuma kako bi se izbjegla gradnja Pelješkog mosta i ostavila mogućnost pristupa BiH otvorenom moru, ali nije išlo. Hrvatska je ignorisala naše zahtjeve i prijedloge. Zatim je predsjednica Grabar-Kitarović počela da daje neutemeljene i štetne izjave o kampovima islamskih radikala na teritoriji BiH u blizini Hrvatske, o povratku hiljada ratnika iz Sirije koji su ratovali za ISIL, što smo morali demantovati. Ali ona je nastavila sa neistinama, a mi sa sve tvrđim reakcijama.
Odnosi BiH i Hrvatske se daju lako popraviti, sve što očekujemo je korektan odnos Hrvatske, prestanak paternalističkog odnosa prema BiH, poštovanje digniteta i prava Bosne i Hercegovine.
Hrvatska je kroz historiju imala samo korist od BiH. Trećina njenog stanovništva je porijeklom iz BiH, mnogi značajni ljudi u Hrvatskoj su iz ovih krajeva, Bošnjaci su dali veliki doprinos odbrani Hrvatske, ginuli su za nju kao za vlastitu domovinu, Alija Izetbegović je svojom naredbom da se uklone vojne evidencije iz opštinskih sekretarijata Narodne odbrane (NO) onemogućio regrutovanje novih vojnika JNA u BiH i slanje na hrvatsko ratište, a zatim je dao i izjavu da “bosanski momci ne trebaju ići rušiti hrvatsku, da to nije naš rat”, itd.
Znam kad ćemo ući u NATO i EU
Radiosarajevo.ba: S jedne strane imamo odlikovanje optuženika za ratne zločine i loše odnose sa Zagrebom, s druge strane, imamo posjete, recimo, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji govori “o srpskim gradovima u Bosni” i Milorada Dodika koji, u prisustvu Vučića, najavljuje secesiju! Ovih dana je osnivač logora Sušica ušao u parlament Srbije!? Izgleda da se vraćamo u vremena za koja smo vjerovali da su prošlosti, ili se varamo?
IZETBEGOVIĆ: Prošlo je 25 godina od završetka rata, to je čitava generacija, mnogi akteri su otišli, slike su izblijedile, globalni politički okvir se izmijenio, u mnogim aspektima na štetu BiH. Otvorila su se nova žarišta, nismo više u fokusu, BiH se sporo kreće u svojim integracijskim procesima i reformama i to je zamorilo međunarodne partnere itd.
Sve navedeno je otvorilo neke stare apetite, ima uznemirujućih poruka, ali ne vjerujem da ćemo se ikada vratiti u stanje uz kakvom smo bili prije par decenija. Arhitektura na Balkanu ja napravljena u ratovima devedesetih, BiH je neovisna država, sa svojim entitetima, problemima i drugim podjelama, ali neovisna i jedinstvena. Naslušaćemo se u vremenu koje je pred nama raznih priča, mnoge će zvučati prijeteće, bit će pokušaja da se istina o ratu relativizira, da se strane izjednače, ali sve će to ostati na pokušajima. Istina je temelj opstanka BiH, i nju neće uspjeti dovesti u pitanje.
Ona je napisana zauvijek u presudama Haškog tribunala. BiH će opstati, nastaviće svoj put ka članstvu u EU i NATO, napredovaće sporo ali će do kraja ove decenije biti članicom ovih asocijacija, njena privreda će biti stabilna, životni standard zadovoljavajući, zakoni će garantovati zaštitu i jednakost ljudi.
Bošnjaci, Srbi i Hrvati – ista genetska osnova
Radiosarajevo.ba: Očito je, a na to nas upozoravaju i beogradski intelektualci, da velikosrpske ideje i dalje žive unutar intelektualnih, crkvenih, pa i zvaničnih krugova u Srbiji. Ovih dana o tome govori predsjednik Matice srpske Dragan Stanić, tvrdeći da se “Evropa mijenja” i “da “dolazi vrijeme povoljnije za nas”, odnosno takve koncepte, uključujući i velikosrpski. Kako to komentirate?
IZETBEGOVIĆ: Slijedi nam borba na kulturnom, identitetskom, medijskom planu. Bosanski Srbi imaju kompleksan identitet, vole Srbiju i Beograd, ali ne bi trebalo da zbog toga ne vole Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, mjesta u kojim su rođeni, komšije.
Bosanski Srbi, Hrvati, Bošnjaci imaju istu genetsku osnovu, žive skupa vjekovima, i realno im ne mogu biti bliži ljudi sa one strane granice koje i ne poznaju. Ovo stanje izazvano ratovima nije normalno, šizofreno je, i privremeno je.
Bošnjaci trebaju biti vezivno tkivo i strana koja snažnije pruža ruku, radi na pomirenju i normalizaciji odnosa, na afirmaciji pozitivnih historijskih istina.
Zbog Kosova će porasti apetiti prema BiH
Radiosarajevo.ba: Kosovo i Srbija su obnovili dijalog. Kako bi se rasplet kosovske krize mogao odraziti na Bosnu i Hercegovinu, posebno u svjetlu razgovora o granicama? Hoće li to opet preko naših leđa?
IZETBEGOVIĆ: Ne vjerujem da će se među Srbima naći lider koji će potpisati neovisnost Kosova. Ako se to ipak desi, otvorit će se apetiti prema Bosni i Hercegovini, tražit će se kompenzacija za Srbe i Srbiju. I bit će puno priče i galame, koja će s vremenom posustati i od koje neće biti ništa.
Jer, i na Kosovu i u Bosni i Hercegovini je srpska strana i srpska vojska napravila zločine i etnička čišćenja. I ta strana je u Bosni i Hercegovini Dejtonskim sporazumom dobila i previše. Sve preko toga bi neumitno vodilo u nove konflikte i scenarij koji sigurno ne treba nikome, naročito ne bosanskim Srbima. Genocid ne može i neće biti nagrađen neovisnošću (Republike Srpske, op.a.). Ni pod koju cijenu.
Radiosarajevo.ba: Uredu, ali gledajući na međunarodnom planu, kako vidite položaj Bosne i Hercegovine? Gdje vidite povoljne okolnosti, a gdje naše slabosti?
IZETBEGOVIĆ: Bitnije su unutarnje silnice od vanjskih. Unutarnja slabost je u suprotstavljenim emocijama generacije koja je međusobom ratovala, kao i u odveć kompleksnom sistemu uspostavljenom u Dejtonu. Emocije će se sa novom generacijom normalizirati, kompleksni sistem će se s vremenom pojednostavljivati. Mladi žele mir, život, šansu a ne sukob, smrt, zaostajanje za svijetom.
A interne prednosti BiH su ogromne. Geografska pozicija, neiskorištena bogatstva i ljepote zemlje, izvanredno vitalni i kreativni ljudi, to su naše šanse. Bosanci bukvalno procvatu kad se nađu u uređenom sistemu. Treba im osigurati uređeni sistem u Bosni i Hercegovini, tako da nema potrebe da idu u bijeli svijet.
Što se tiče međunarodnog plana, demokratski svijet je uz Bosnu i Hercegovinu, i on je daleko jači od svijeta u kom se demokratija tek razvija. Evropa i SAD su uz BiH, islamski svijet također, moramo raditi na manje pristrasnom odnosu Rusije i naravno na odnosima sa Kinom.
Evropu slabi jačanje desnice, bujanje islamofobije, a oboje je opasno za Bosnu i Hercegovinu, ali to su prolazni problemi izazvani ulaskom mase migranata. Evropa ima dovoljno snage da sačuva vlastiti demokratski kapacitet.
Radiosarajevo.ba: U međuvremenu sve se više govori o naoružavanju u regionu, da li Vas to zabrinjava? Kako odgovoriti na te “sigurnosne dileme”?
IZETBEGOVIĆ: Potrebno je, uz pomoć prijatelja iz svijeta, dodatno ojačati Oružane snage. To je razlog što je SDA pri raspodjeli ministarstava preuzela ministarstva koja se brinu o odbrani teritorijalnog integriteta, sigurnosti i međunarodnom položaja BiH – Ministarstvo odbrane, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjskih poslova. Potrebno je dodatno ojačati namjensku industriju i uvesti u obrazovni sistem predmet odbrane i zaštite kako bi se kompenzirao nedostatak služenja vojnog roka.
Radiosarajevo.ba: Usložnjava se i epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini. Sve je veći broj zaraženih i, nažalost, umrlih. Ljekari upozoravaju na loš scenarij, a Vi ste kazali da bi Sarajevo moglo biti najveći klaster u Evropi. Ovo je sada mnogo više od zdravstvenog pitanja, ono je i političko, ekonomsko, sigurnosno… Šta nas uopće očekuje? Da li zdravstveni sistem, po Vama, može odgovoriti na ove izazove?
IZETBEGOVIĆ: Zdravstveni sistem može odgovoriti na ovaj izazov pod dva uslova – prvi je da se striktno provode propisane mjere zaštite, i to bi pritisak novooboljelih sveo na podnošljivu mjeru, na neku dvocifrenu brojku dnevno. Inspekcije moraju konkrentije odraditi svoj dio posla. A drugi uslov je da se pritisak rasporedi ravnomjerno. Mora se u funkciju staviti primarni i sekundarni nivo zaštite. U prvih pola godine trajanja pandemije pritisak se odveć oslonio na tercijarni nivo zaštite, na kliničke centre u Sarajevu, Tuzli i Mostaru.
Treba umanjiti plaće u javnom sektoru
Radiosarajevo.ba: U međuvremenu sve ozbiljnije se govori i o velikoj svjetskoj ekonomskoj krizi koja nas, također, očekuje nakon pandemije. Poneki to uspoređuju s kataklizmom, pa i krizom u Americi težom od one historijske 1929. godine. Kako se nositi s takvim izazovima u zemlji poput naše?
IZETBEGOVIĆ: Pritisak novooboljelih svesti na izdržljivu mjeru, tako da ga zdravstveni sistem može nositi, ubrzati izgradnju cestovne i energetske infrastrukture – to unosi goleme količine svježeg novca u ekonomiju, umanjiti za par procenata plaće u javnom sektoru koje prelaze iznos prosječne plaće, i iz tih sredstava pomoći najteže pogođene grane realnog sektora, dočekati vakcinu protiv COVID-19 na ovaj način. Evropska privreda se sa pandemijom nosi bolje od američke, a mi smo dio evropske privrede, ogroman procent našeg izvoza ide u Evropu.
Zemlje Evropske unije će u svoje privrede “upumpati” hiljade milijardi eura i to će indirektno pomoći i nas, jer kad se pokrene automobilska i građevinska industrija u Evropi, tad će se pokrenuti i Željezara Zenica i kooperanti koji u BiH rade za VW, Audi, Škodu. Turizam će također ponovo buknuti sa prestankom pandemije, odnosno masovnim vakcinisanjem.
Ko je otišao po burek?
Radiosarajevo.ba: Konačno je riješeno pitanje budžeta institucija BiH za 2020. godinu. Ovoj odluci su prethodile burne rasprave, ucjene, ali i kompromisi. Je li Vas HDZ zaista “poslao po burek”?
IZETBEGOVIĆ: Ne znam šta su htjeli reći (opozicija, op.a.) sa tom neinventivnom šalom. Radili smo, i uradili ozbiljan posao. Unatoč otporima. Budžet za 2020. je u Domu naroda usvojen jednoglasno. HDZ je insistirao da se usvoji budžet predložen od strane Vijeća ministara, dobio je podršku SNSD, time je dezavuisao Predsjedništvo BiH, dakle i Milorada Dodika. Na ovaj način je sačuvano 750.000 KM za potrebe Parlamentarne skupštine, za koje mnogi tvrde da će biti utrošene za nabavku novih automobila. Ja sam uvjeren da neće, da ćemo to spriječiti. Sve ostalo je u skladu sa prijedlogom Predsjedništva BiH. Dakle, dobili smo budžet, imat ćemo lokalne izbore, nećemo imati još jednu političku krizu kojom se dokazuje kako ništa u BiH ne ide.
Osmica neće otići!
Radiosarajevo.ba: Sagledavajući kadrovska pitanja, da li će generalni direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Osman Mehmedagić dobiti novi mandat? Mnogo je priče u vezi s tim pitanjem bilo u javnosti. Prigovaraju u javnosti da ste previše popustili samo da bi g. Mehmedagić ostao na čelu ove istina važne agencije. Vaš komentar?
IZETBEGOVIĆ: Ništa nisam popustio. Desila su se redovna imenovanja koja su bila prošla sve propisane procedure, dobili smo budžet, izbore, prihvatanje novog sastava CIK-a, imenovanje Selme Cikotića. Mehmedagić će biti imenovan, ili će kao i neki drugi dovršiti ovaj mandat bez novog imenovanja. Otići neće. U političkoj igri ima blefiranja, zatezanja, “driblanja”, ali to ovi čija se politička inteligencija i smisao za humor svodi na “burek” očigledno ne shvataju i ne vide. Narod shvata i vidi jer je na kraju procesa sve postalo sasvim očigledno i mjerljivo.
Spreman sam na kompromis sa HDZ-om, ali…
Radiosarajevo.ba: Predsjednik Milanović je spomenuo da se “Hrvatima treba omogućiti da biraju sami svoje članove Predsjedništva”. Dokle je došao taj proces razgovora sa HDZ-om i šta Čović zaista želi, i na kakav ste Vi kompromis spremni?
IZETBEGOVIĆ: Ja sam spreman na kompromis koji su spremni prihvatiti koalicioni partneri SBB i DF, odnosno personalno Komšić i Radončić. Ako HDZ prihvati rješenja kojim će biti zadovoljne SDA, SBB, DF i lideri ovih stranaka, onda će to sigurno i javnost u BiH prihvatiti.
Šta bi bio sadržaj takvog dogovora, šta se očekuje od HDZ-a, rano je govoriti. U svakom slučaju vrijedi pokušati, ali šanse, po mojoj procjeni nisu velike.
Hoće li opstati Vlada KS?
Radiosarajevo.ba: Kada ćemo dobiti novu Vladu Federacije? I kako vidite odnose sa koalicionim partnerima, evo, DF-om, SBB-om koje ste spomenuli?
IZETBEGOVIĆ: Odnosi koalicionih partnera DF i SBB se naglo usložnjavaju. Ne znam kuda će nas to odvesti, mi ćemo sa naše strane pokušati da smirimo strasti i sačuvamo koalicije. Mislim da će nakon lokalnih izbora doći do preslagivanja na federalnom nivou, kažem do preslagivanja jer vjerujem da će postojeća koalicija ostati, uz ulazak DF u Vladu Federacije BiH.
Radiosarajevo.ba: Da, sve je više problema u odnosima među vladajućom većinom u Kantonu Sarajevo. Hoće li ova Vlada opstati ili nam nakon izbora slijedi nova rekonstrukcija?
IZETBEGOVIĆ: Mislim da će opstati. Imamo aktuelne prepirke na relaciji DF i SBB, ali svi u politici rade ono što im je interes, a vjerujem da je interes i SBB i DF da ova kantonalna vlada opstane.
Koga će biti odstranjen iz SDA?
Radiosarajevo.ba: A da li su stabilizirani odnosi unutar SDA? Nesuglasice, pa i nezadovoljstva pojedinih funcionera iznijeli su mnogo toga u javnost i dodatno komplicirali te odnose. Kakva je situacija danas? Vi ste kazali da je SDA u svojevrsnom procesu čišćenja.
IZETBEGOVIĆ: SDA je u stalnom procesu čišćenja jer imamo skoro hiljadu kadrova na različitim funkcijama u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Odstranjivaćemo sve i svakoga ko se na bilo koji način može dovesti u vezu sa korupcijom. Ali, radi se o promilima loših kadrova, ne o procentima u odnosu na kompletnu stranačku strukturu. Stanje u SDA je stabilno, rastemo. U proteklih mjesec dana su nam prišla dva poslanika u Parlamentu Federacije, četiri u opštinskom vijeću Konjica, načelnik Živinica. Naravno, ima frakcija u velikoj stranci poput SDA, ima nezadovoljnika, ima neutemeljenih ambicija, ali sve to nije ni približno uporedivo sa stanjem od prije par godina kad je pola kluba SDA u Predstavničkom domu PS BiH napustilo SDA, kada smo dobili tri nove stranke u roku od par mjeseci nastale raskolom u SDA.
Radiosarajevo.ba: Usvajanje Budžeta znači i da će okalni izbori biti održani 15. novembra. Šta će biti cilj SDA?
IZETBEGOVIĆ: Cilj je sačuvati sadašnje načelničke pozicije, pobijediti u Srebrenici, Brčkom, Zenici i Bihaću, eventualno u Kladuši i Cazinu. Naravno, računamo i na Živinice gdje je veoma sposoban i popularan načelnik nedavno pristupio u SDA.
Probosanska koalicija u Mostaru
Radiosarajevo.ba: Šta očekujete u Mostaru gdje bi ove godine trebali biti održani novi izbori?
IZETBEGOVIĆ: Očekujem pobjedu snaga koje ne snose krivicu za rušenje Mostara i rušenje međunacionalnih odnosa u Hercegovini. Činimo napore u stvaranju probosanske koalicije, u ujedinjavanju svih snaga koje su branile Mostar i civilizacijske vrijednosti u njemu. To ne bi trebala biti bošnjačka koalicija suprotstavljena hrvatskoj, to bi trebala biti multietnična koalicija za 21. vijek, za pomiren i dobro organizovan grad Mostar koji pripada svakom Mostarcu podjednako.
Naši ljevičari su kukavička opozicija
Radiosarajevo.ba: Potpisan je Sarajevski sporazum. Koliko će “četvorka” u Sarajevu biti veliki izazov za SDA na lokalnoj razini? Komentira se da bi nova koalicija mogla uzeti veće općine.
IZETBEGOVIĆ: Mislim da su im šanse slabe. Narod na lokalnim izborima glasa za načelnika, za osobu kojoj želi dati, ili obnoviti povjerenje. A tek zatim glasa i za opštu politiku stranke. Uvjeren sam da su Ajnadžić, Koldžo, Efendić i ostali SDA načelnici u kantonu Sarajevo kroz višegodišnji rad napravili takav odnos sa narodom da ih nikakva matematička koalicija ne može pobijediti.
A što se stranačke politike tiče, uvjeren sam da je ogromnoj većini glasača već sasvim jasno da SDA drži stabilnost u zemlji, da svaku krizu uspijeva amortizovati i riješiti, dok opozicija bježi od rizika i odgovornosti, i sve joj se svodi na jalove i neuvjerljive kritike vlasti i populizam na društvenim mrežama. Naši ljevičari, sa izuzetkom DF, su kukavička opozicija, koja će napasti samo na SDA, na branioce BiH, neće nosa promoliti na teritorij kojim vladaju HDZ i SNSD. Takva opozicija sa takvim odnosom, prečesto je opozicija samoj državi Bosni i Hercegovini, njenoj stabilnosti i napretku.
Stav o Aja Sofiji
Radiosarajevo.ba: Vratimo se na međunarodne odnose. Aja Sofija je nedavno ponovo dobila status džamije, što je izazvalo nebrojene reakcije u svijetu. Kako Vi gledate na taj slučaj? Pojedini naši ugledni profesori poput uglednih akademika Enesa Karića i Hilme Nimarlije su izrazili neslaganje i upozorili na moguće posljedice.
IZETBEGOVIĆ: Vraćanje Aja Sofije u funkciju džamije možemo posmatrati kao unutarnju stvar Turske, ili kao globalnu temu i problem. Ako je to globalni problem, stvar principa na svjetskom nivou, onda se tim pitanjem trebaju pozabaviti Ujedinjene nacije.
A tada će se morati pozabaviti i pitanjem Velike džamije u Kordobi, koja je veća od Aja Sofije i pretvorena je u crkvu veoma agresivnim građevinskim intervencijama, kao i pitanjem preko 300 džamija koje su nakon povlačenja Otomanskog carstva pretvorene u crkve, i danas se koriste kao crkve. Sve ostale, hiljade njih, su srušene.
Ne možemo imati dva standarda – jedan za Evropu i Vatikan, drugi za Tursku i Erdogana. Dakle, mislim da pitanje Aja Sofije treba tretirati kao unutarnju stvar Turske sve dok ne bude istinske spremnosti da se na globalnom planu na sve primijeni isti aršin i standard.
(Radiosarajevo.ba)
