Premijer Tuzlanskog kantona Kadrija Hodžić očekuje, kako je izjavio, upis tradicionalnog jela puračka ćaska na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Hodžić je to kazao jučer kada je s kantonalnim ministrom za kulturu, sport i mlade Zlatanom Muratovićem prisustvovao okruglom stolu “Puračka ćaska – gastronomski specijalitet i turistička atrakcija“, održanom na izletištu Ljuštak u Puračiću u okviru tradicionalne gastro-manifestacije “Puračko ćaskanje”.
Puračka ćaska se priprema na način da se juneće meso izrezano na kocke skuha skupa sa začinima. Nakon što je dovoljno skuhano, odnosno u trenutku kada već postaje mekano, pripremaju se specijalne zemljane zdjelice, takozvane ćaske, koje se zagriju do određene temperature. Nakon toga se vreo sadržaj sipa u te ćaske. Potom se one stavljaju pod peku te se zapeku otprilike 20 minuta. Nakon što se na vrhu stvori ‘tanana’ korica jelo je spremno za degustiranje. Tajna recepture puračke ćaske ogleda u odnosu namirnica, odnosno začina koji se stavljaju.
Autohtona hrana i očuvanje tradicije
Prema saopćenju, okrugli sto je okupio eminentne stručnjake akademske zajednice koji su govorili o značaju autohtone hrane, očuvanja tradicije te o nastavku aktivnosti na očuvanju Puračke ćaske ka upisu ove tradicionalne delicije na listu svjetske baštine UNESCO-a.
Osim premijera i ministra, tokom okruglog stola obratili su se Drago Šubarić, prorektor Sveučilišta Josipa Juraj Strossmayer iz Osijeka, Midhat Jašić, profesor na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Nizama Salihefendić, profesorica na Medicinskom fakultetu, direktorica Turističke zajednice općine Lukavac Amra Kišić, kao i Hazim Osmanović, predsjednik KUD-a Puračić, organizatora ove manifestacije.
“Kao prvo tradicionalno jelo koje je proglašeno nematerijalnom kulturnom baštinom BiH, Puračka ćaska nosi dva krupna značaja. Jedan je kulturno-povijesni, a podrazumijeva kulturološki značaj za ovaj kraj, povećava društenu koheziju koja razvija identitet i poistovjećivanje ljudi koji su ovdje rođeni s Puračkom ćaskom i nošenje njene vrijednosti izvan tog područja, što je značajno i za Tuzlanski kanton”, rekao je kantonalni premijer.
“Drugi njen značaj je što je Puračka ćaska predmet koji može imati dodanu materijalnu vrijednost; valorizovana kulturno-povijesnim značajem, može biti ekonomsko-turistički valorizovana, što znači da se od nje može živjeti, da generira set zaposlenosti”, tvrdi on.
Ministar Muratović navodi da je “Puračko ćaskanje” kulturološki značajna manifestacija i dodaje da je resorno ministarstvo, u ranijem periodu pomagalo kako institucionalno tako i finansijski organizaciju ove manifestacije. To je, dodao je, nedovoljno u odnosu na istinski značaj svega što radi KUD Puračić. Ministar je poručio da očekuje upis Puračke ćaske na nematerijalnu listu UNESCO-a.
Šta donosi zaštita
Profesor Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku Drago Šubarić ističe da se radi o tradicionanom jelu ovog podneblja, ljudi, života, njihove kulture. On napominje da je dobro zaštititi jelo jer njegova zaštita garantira korist i onima koji ga spravljaju i lokalnoj zajednici.
“Ovo jelo se sačuvalo kroz dugi vremenski period i nadam se da će se naći u turističkoj ponudi ovog kraja”, kazao je Šubarić.
“Nakon okruglog stola i zapažanja koja smo čuli, dobijamo potvrdu da ono što radimo vrijedi. Ponosni smo da smo nakon sedam ovakvih manifestacija, Puračku ćasku upisali na listu nematerijalne kulturne baštine BiH”, rekao je Hazim Osmanović, predsjednik KUD-a Puračić.
Manifestacija “Puračko ćaskanje” okupila je 16 ekipa iz cijele BiH, od Brčkog do Širokog Brijega, koje su se natjecale u pripremanju tog gastonomskog bisera.
