Hrvatska je dobila četiri zvanične opomene i dva obrazložena mišljenja zbog povreda evropskog zakonodavstva, navodi se u septembarskom paketu odluka koje je objavila Evropska komisija.
Prva opomena odnosi se na upravljanje otpadom. Naime, Evropska komisija pozvala je Hrvatsku da postupi u skladu sa Okvirnom direktivom o otpadu i prethodnom presudom Suda EU.
Sud EU presudio je 2. maja 2019. da je Hrvatska više od 140.000 tona proizvodnog ostatka od obrade silikomanganske troske pogrešno kvalifikovala kao “nusproizvod”, a ne kao otpad na lokaciji Biljane Donje.
Hrvatska nije obezbijedila da se tim otpadom upravlja na način koji ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolini.
Hrvatska je, zajedno sa Austrijom, Finskom i Luksemburgom, dobila zvaničnu opomenu, zbog nepravilno prenošenja određenih elemenata pravila EU o borbi protiv terorizma, javlja Srna.
Pravila uključuju odredbe o inkriminisanju i sankcionisanju krivičnih djela povezanih sa terorizmom, kao što je putovanje u inostranstvo radi počinjenja krivičnog djela terorizma, vraćanje u EU ili putovanje unutar EU radi takvih aktivnosti, obučavanje u svrhu terorizma i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Hrvatska je, zajedno sa Finskom, zvanično opomenuta i zbog nedostataka u vezi sa Evropskim nalogom za hapšenje. Postupak je pokrenut protiv te dvije zemlje jer nisu prenijele u svoja zakonodavstva okvirnu odluku o Evropskom nalogu za hapšenje i postupcima predaje između država članica.
Hrvatska, Malta i Mađarska zvanično su opomenute zbog nepravilnog prenošenja Direktive o sistemima osiguranja depozita. U skladu sa pravilima EU, sistemi osiguranja depozita štite štednju deponenata garancijom depozita u iznosu do 100.000 evra i pomažu u sprečavanju masovnog povlačenja depozita u slučaju propasti banke, što može dovesti do finasijske nestabilnosti.