Semberija ove godine na svojim poljima bilježi rekordan prinos pšenice od 83.760 tona, s obzirom na klimatske promjene koje negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju.
U jesen prošle godine, od ukupne površine predviđene za jesenju sjetvu od 17.431 hektar, pšenica je zasijana na 13.960 hektara ili na 80 posto ukupnih žitnih površina.
Ostala strna žita zasijana su na 3.471 hektaru ili na 20 posto od ukupnih žitnih površina.
Sjetvene površine pšenice znatno su povećane u 2020/2021. u odnosu na 2019/2020. godinu, navodi se u informaciji o strnim žitima pripremljenoj za sjednicu Skupštine grada Bijeljine 14. septembra.
Veći broj poljoprivrednih proizvođača je po obavljenoj žetvi prodao merkantilnu pšenicu mlinoprerađivačima ili otkupljivačima, a manji broj je lagerovao pšenicu u vlastitim skladištima ili kod skladištara na duže, uz plaćanje troškova ako im ne prodaju pšenicu.
Skladišni kapaciteti na području Bijeljine /više od 80.000 tona/ bili su dovoljni da prihvate svu količinu požnjevenih strnih žita i uljane repice.
Visina premije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 2021. godinu iznosila je 300 KM po hektaru, uz uslov da se zasiju minimalne površine od 1,5 hektara i prijave date površine kao način korištenja u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao i da su primijenjene preporučene sjetvene norme od minimalno 170 kilograma sjemenske pšenice po hektaru.
