Pripremio: Hazim Okanović
Turizam je jedna od strateških grana privrede u BiH i posebno je pogođen efektima pandemije. Osim spašavanja ljudskih života kao najvažnijeg prioriteta, turistički djelatnici naglašavaju potrebu uvođenja hitnih mjera koje će ublažiti efekte krize u skladu sa nadležnostima i resursima Kantona Sarajevo. Prema riječima predsjednika turističkih privrednika u BiH Senada Halilovića pandemija koronavirusa je katastrofalno uticala na bh. turizam. Ipak, turistički djelatnici su se nadali boljoj koordinaciji sa svim nivoima vlasti.
„Sve je to išlo polako, tako da nije bilo adekvatnih poteza kako bi se spasio turizam. Trenutno imamo od strane Federalnog ministarstva turizma dobre poteze čime ćemo pokušati pokriti režijske troškove koji su ogromni za hotele kako bi oni ostali otvoreni. Veliki broj hotela se počeo zatvarati. U BiH imamo jedan apsurd a to je da su zatvorene granice prema građanima Turske i arapskog svijeta”, kazao je Halilović te dodao kako su granice otvorene za građane EU koji dolaskom u BiH moraju da idu u četrnaestodnevni karantin.
Pandemija koronavirusa imala je nesagledive efekte na turizam u Bosni i Hercegovini. Direktorica hotela Hills Sarajevo Nermina Sefer smatra kako država može pomoći. „Mi smo početkom godine značajno osjetili pad poslovanja kako u dolasku turističkih grupa sa dalekog istoka tako i u otkazivanju konferencija koje se nisu mogle održati zbog epidemiološke situacije. Očekujemo pomoć države putem određenih poticaja. Mi zaista teško možemo opstati ukoliko se ovaj period pandemije koronavirusa prolongira. Turisti ne mogu doći u našu zemlju, granice su zatvorene. Mi pokušavamo da domaći turizam animiramo. Kreirali smo značajne popuste te kreirali pakete za sve naše goste iz BiH“, istakla je direktorica Sefer.
Sezona 2020. godine se može smatrati neuspjelom jer je došlo do otkazivanja rezervacija domaćih i inostranih turista. Ipak, jedan broj njih je došao u Sarajevo i okolicu.
„Pokušavat ćemo putem wellness programa i za zimsku sezonu da hoteli ostanu otvoreni u narednom periodu. Imamo upite, za mart i april naredne godine imamo upite za rezervacijama soba. Ipak, očekujemo koordiniranu pomoć od strane države kako bi hoteli ostali otvoreni. Možemo se jednim dijelom osloniti na domaći turizam ali to nije veliko tržište koje bi zadovoljilo bh. turističko tržište“, ističe Halilović.
Za turističke vaučere smatra kako se nisu pokazali efektnim posebno u entitetu Republika Srpska.
Firme u industriji turizma nemaju planove za prevazilaženje krize, niti finansijske resurse za poslovanje, te očekuju pomoć institucija sistema i turističkih zajednica.
Ipak, oni očekuju direktnu finansijsku pomoć, finansiranje ili sufinansiranje troškova plata zaposlenim, oslobađanje plaćanja komunalnih usluga ili zakupnine u slučaju da je najmodavac javna institucija.
